159.953 ; (063) ;
Ljetna psihologijska škola (21 ; 2011 ; Beli, otok Cres)


Lažna sjećanja / 21. ljetna psihologijska škola studenata i nastavnika Odsjeka za psihologju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Beli, otok Cres, 2011. ; [urednice Andrea Vranić, Mirjana Tonković]. - Zagreb : FF Press 2012. - 87 str. : ilustr. ; 21 cm.

Nakl. 300 primj. -

Bibliografija: str. 77-82. -

Lažna sjećanja najčešće se ispituju u okviru DRM paradigme, s listama riječi kao podražajnim materijalom. U ovom radu upotrijebili smo situaciju boravka u prostoriji određene namjene kako bismo povećali ekološku valjanost. Cilj istraživanja bio je ispitati faktore koji utječu na stvaranje lažnih sjećanja. Istraživačkim nacrtom (3x2x2) ispitan je utjecaj raspoloženja (pozitivnog, negativnog ili neutralnog), dužine boravka u prostoriji (1 min, 5 min) te načina ispitivanja – vrste liste (sustavna, slučajna) na broj lažnih i broj točnih sjećanja, stupanj sigurnosti procjene, udio procjena imam osjećaj/sjećam se i razlike u broju lažnih sjećanja između prvog i drugog prolaska kroz listu za prepoznavanje. Prigodni uzorak od 186 sudionika, u dobi od 18 do 35 godina, regrutiran je od strane eksperimentatora. Sudionicima je filmom inducirano jedno raspoloženje, nakon čega su u uredu profesora na fakultetu boravili 1 ili 5 minuta. Potom su trebali prepoznati, putem slučajno ili sustavno složenih lista riječi, tj. predmeta one koji su se nalazili u toj prostoriji. Polovica predmeta s liste su se zaista nalazili u prostoriji, a polovica nije. Sustavno posložena lista bila je sastavljena tako da su u njoj mamci (predmeti inače tipični za ured, ali koji se sada nisu nalazili u njemu) smješteni na početku liste, čime se pokušalo osnažiti djelovanje sheme na prepoznavanje. Na slučajnoj listi predmeti su bili poredani po slučaju. Utvrđena je trostruka interakcija između raspoloženja, trajanja boravka i vrste liste. Kod slučajne liste sudionici kod kojih je inducirano pozitivno raspoloženje su, neovisno o duljini boravka u prostoriji, imali su podjednak broj lažnih sjećanja, dok su sudionici kojima je inducirano neutralno ili negativno raspoloženje imali manji broj lažnih sjećanja pri duljem boravku u prostoriji. Kod sustavne liste sudionici kojima je inducirano negativno raspoloženje imali su podjednak broj lažnih sjećanja, neovisno o duljini boravka, dok su sudionici kojima je inducirano pozitivno i neutralno raspoloženje imali manji broj lažnih sjećanja u situaciji duljeg boravka u prostoriji. Potvrđen je nalaz o mogućnosti razlikovanja lažnih i točnih sjećanja – uz lažna sjećanja utvrđen je manji stupnju sigurnosti i veći udio procjena „imam osjećaj“. U drugom prolasku kroz listu došlo je do smanjenja u broju lažnih sjećanja i točnih prepoznavanja, a veličina tog smanjenja ovisila je o raspoloženju, duljini boravka u prostoriji i vrsti liste za prepoznavanje. Rezultati su razmotreni u okviru teorije shema i teorije nejasnog traga.

9789531754330 : 20 kn

Tonković, Mirjana ; Vranić, Andrea ;

Powered by Koha