Galović, Tomislav

Leksikon hrvatske heraldike – hrvatski heraldičari (11): Marko Lauro Ruić (1736. – 1808.) / Galović, Tomislav. - 3-4 str.

http://hgzd.hr/grb-i-zastava/ -

Marko Lauro Ruić (Marcus Laurus/Marco-Lauro/Marcolauro Rujch/Ruich, Markolauro Ruić), hrvatski pravnik (bilježnik i sudac), povjesničar, kroničar i genealog te heraldičar rođen je u gradu Pagu na istoimenom srednjodalmatinskom otoku 22. listopada 1736. godine. Podrijetlom iz stare paške plemićke obitelji Zupanić/Županić – Ruić. U Pagu je završio općinsku školu. U isusovačkom zavodu sv. Vida u Rijeci studirao je filozofiju i pravo, a potom stekao doktorirat iz civilnog i kanonskog prava (ali dosad nije pouzdano utvrđeno gdje pa se samo pretpostavlja da bi to bilo u Padovi). Godine 1752. primljen je u paško vijeće. U svojoj službi redovno napreduje: 1761. postaje javni bilježnik u Pagu, 1762. kancelar, a 1779. savjetnik ninske komune. Od 1798. do 1807. bio je kotarski sudac upravitelj na Pagu. Istraživao je temeljem arhivskih spisa i diplomatičkih izvora te epigrafskih spomenika političku i crkvenu povijest otoka Paga i Nina, ali i drugih područja. Svoje prvo djelo napisao je 1773. pod naslovom Notizie storiche della città di Pago. Potom piše knjigu o raskolu i neslozi u paškim crkvenim krugovima (Questionis inter canonicos Paghensis) te gradu i otoku (Osservazioni storiche). Svoje najznačajnije djelo u četiri sveska (24 knjige) pisao je od 1779. do 1781. pod naslovom Delle riflessioni storiche. U svojima djelima donosi brojne prijepise isprava iz arhiva. U djelu Privileggi della Magnifica Comunità di Nona donosi zbirku najvažnijih isprava ninske komune, u Constitutiones zbirku srednjovjekovnih isprava paškog Kaptola, a vrlo je važna i zbirka, sačuvana u kasnijem prijepisu: Legum, statutorum, privilegiorum. Dio je njegova opusa sačuvan i u kasnijim prijepisima (npr. Frammenti storici) ili nažalost zagubljen. Ruićeva rukopisna djela (jer nijedno nije u cijelosti tiskom objavljeno za njegova života) danas su pohranjena u arhivima i knjižnicama u Zadru, Zagrebu i Splitu, a dio se nalazi i u privatnom vlasništvu. Prevodio je s francuskoga i talijanskog, a poznavao i klasične jezike. U 18. stoljeću nastaju važni rukopisni grbovnici kao što su primjerice Trogirski grbovnik i Paški grbovnik. Prvom je autor Jerolim Bufalis (1725. – potkraj 18. st.), a drugome upravo Ruić. Glavno Ruićevo heraldičko-genealoškog djelo koje sadrži rodoslovlja i grbove paških plemićkih obitelji nosi naslov: Blasone genealogico di tutte le Famiglie Nobili della Città di Pago con molte dei Cittadini, che con esse si apparentarono, o dalle medesime ebbero l’origine: serie delle Famiglie presenti, ed estinte, della successione de’ Canonici, ed altre Dignità della Chiesa di Pago, E de’ pubblici Rappresentanti / raccolta fedelmente dal Signore Marcolauro Rujch (Rodoslovni grbovnik svih plemićkih obitelji grada Paga s mnogim obiteljima građana koji su se s njima rodbinski povezali ili iz njih potječu ; niz postojećih i izumrlih obitelji, sa slijedom kanonika i drugih dostojanstvenika paške crkve te predstavnika vlasti, vjerno sabran od gospodina Marka Laura Ruića) datirano 1784. godinom u Pagu a sadrži III + 113 listova (40, 3 x 28, 2 cm) s ilustracijama. Pisano je kancelarijskim kurzivom na talijanskom jeziku. To je Ruićev autograf. U tome su djelu na kojem je radio i dopunjavao ga do kraja svoga života, a kojem je prethodnica njegovo rukopisno rodoslovlje otoka Paga (s ukupno 142 genealogije), prikazani genealoški podatci, nacrtani grbovi (36 grbova i 2 kasnije docrtana) i izrađena rodoslovlja paških obitelji te doneseni podatci iz paške crkvene povijesti s popisom paških crkvenih dostojanstvenika te zadarskih nadbiskupa i ninskih biskupa. U zadnjem dijelu doneseni su podatci o paškim pučanskim obiteljima. Sada se čuva u Knjižnici Državnog arhiva u Zadru (sign. 5245, Rkp. 43). Marko Lauro Ruić preminuo je u rodnom Pagu 9. veljače 1808. godine, a pokopan je u paškoj kolegijati – Zbornoj crkvi Marijinog Uznesenja. Zbog svoga historiografskog rada prozvan po Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom „paškim Lucijem“ (aludira se na Ivana Lučića-Lucius-a, oca hrvatske historiografije) jer je istraživao i pisao „kritičkim umom i poštenim domoljubnim srcem, bez svakoga laskanja i bez ikakve strasti“. Temeljitu poznavanju Ruićeva života i djela najviše je pridonio Miroslav Granić, kako svojim magistarskim radom, tako i monografijom Paški grbovnik (2002.) te na koncu i publiciranjem njegova najvažnija heraldičko-genealoška rukopisa pod naslovom Blasone Genealogico Marka Laura Ruića iz 1784. godine (2011.). U listopadu 1996. godine, prigodom 260. obljetnice Ruićeva rođenja, u gradu Pagu, a u organizaciji Općine Pag, Filozofskog fakulteta u Zadru i Ogranka Matice hrvatske u Pagu, održan je znanstveni skup o njegovu životu i djelu. O Ruićevu životu i djelu v. Blasone Genealogico Marka Laura Ruića iz 1784. godine, autor uvodne studije i glavni urednik Miroslav Granić, Pag: Matica hrvatska Pag (Biblioteka pretisci – faksimili, sv. 2), 2011. (uvodna studija, str. 1-158 ; pretisak, 1-113 listova) ; Miroslav Granić, Paški grbovnik, Split: Književni krug (Biblioteka znanstvenih djela 117), 2002. ; Mirisa Katić Piljušić, Rukopisna ostavština bilježnika i povjesničara Marka Laura Ruića, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru 46 (2004): 307-324 ; potom: Viktor Antun Duišin, Hrvatski heraldičari i genealozi, Glasnik heraldike (Zagreb) II (1938) 5-6-7-8: 21-22 ; Mate Suić, Pag (pretisak iz 1953.), uvodni tekstovi Josip Celić i Miroslav Granić, Pag: Matica hrvatska Pag (Biblioteka pretisci – faksimili, sv. 3), 2013. ; Miroslav Granić, Pažanin Marko Lauro Ruić (1736 – 1808), Zadarska revija XXIX (1980) 4: 307-317 + ilustr. ; Miroslav Granić, Plemstvo paške komune i grbovi na Pagu od XIV. do XIX. stoljeća, (magistarski rad), mentor: prof. dr. Stjepan Antoljak, Zadar: Filozofski fakultet u Zadru Sveučilišta u Splitu, 1984. ; Stjepan Antoljak, Hrvatska historiografija, 2. dopunjeno izdanje, Zagreb: Matica hrvatska (Posebna izdanja), 2004., 301-306, 801 ; Ivan Pederin, Paški povjesničar Markolauro Ruić (1736. – 1808.) i tradicija mletačke reformske uprave, Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci 43-44/2001-2002 (2002): 289-301 ; Ivo Palčić, Znameniti Pažani: Marko Lauro Ruić, Glasje – časopis za književnost i umjetnost VII (2003[2004]) 13/14: 352-357 ; Mirjana Matijević Sokol, Marko Lauro Ruić (1736 – 1808) kao sakupljač i obrađivač diplomatičke građe, Arhivski vjesnik 49 (2006): 21-33. (= Studia diplomatica. Rasprave i prinosi iz hrvatske diplomatike, Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – FF-press, 2014., str. 29-39, 258-259) ; Miroslav Granić, Marko Lauro Ruić (1736. – 1808.) povjesničar i latinist, u: Međunarodni znanstveni skup ''Latinitet u Europi s posebnim osvrtom na hrvatski latinitet nekad i danas'' (Rijeka – otok Krk, 20.–23. listopada 2004.). Zbornik radova, ur. Darko Deković, Rijeka: Matica hrvatska – Ogranak u Rijeci (Niz Zbornici 3), 2006., 411-426 ; Šime Peričić, Ekonomsko u djelu Marka Laura Ruića, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru 49 (2007): 439-447 ; Josip Portada, Marko Lauro Ruić, povjesničar čije je djelo od neprocjenjive važnosti za Pag, www.pagpress.com (23. 05. 2013.) ; usp. i Samostan i crkva časnih sestara benediktinki u Pagu u povodu 500. obljetnice, tekst po rukopisima Blaža Karavanića i Marka Laura Ruića (s nadopunom izdavača), Pag: Benediktinski samostan sv. Margarite, 1983. ; Miroslav Granić, Proces formiranja paške srednjovjekovne komune i Velikog paškog vijeća do njegova ukinuća, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru. Razdio povijesnih znanosti XXVI/1986-1987 (1987) 26(13): 237-256 ; Miroslav Granić, Plemstvo, grbovi i rodoslovlja paške vlastele u XVIII. stoljeću, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru 35 (1993): 137-218 ; Miroslav Granić – Denis Martinović, Grbovi i rodoslovlja iz Povijesnog arhiva u Zadru, (katalog izložbe), Zadar: Povijesni arhiv u Zadru, 1996. ; Miroslav Granić – Denis Martinović, Grbovi i rodoslovlja iz Povijesnog arhiva u Zadru, (katalog izložbe), Split – Zadar: Knjževni krug – Povijesni arhivu Zadru, 1997. ; Marija Obad, Paški grbovi, u: Živa baština (zbornik radova sa znanstveno-stručnog skupa, Zadar – Preko, 10. – 11. svibnja 2002.), gl. ur. Robert Bacalja, Zadar: Visoka učiteljska škola, 2002., 91-103 ; Miroslav Granić, Norma nobilium generalis consilii civitatis Paghi iz 1455. godine, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru 45 (2003): 71-96 ; Crkva i samostan paških benediktinki (zbornik radova sa znanstveno-stručnog skupa održanog u Pagu 25. rujna 2004. godine posvećen uspomeni opatice Gertrude Magaš), gl. ur. Miroslav Granić, Pag: Ogranak Matice hrvatske u Pagu i Samostan benediktinki sv. Margarite, 2010. ; Toponimija otoka Paga, ur. Vladimir Skračić, Zadar: Sveučilište u Zadru – Centar za jadranska onomastička istraživanja (Biblioteka Onomastica Adriatica, knj. 5), 2011. ; Statut Paške općine – Statuta Communitatis Pagi, prir. Dalibor Čepulo, Miroslav Granić, Robert Leljak i Nella Lonza, Pag – Zagreb: Ogranak Matice hrvatske u Pagu i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2011.


HRV-ENG

Powered by Koha