Normal view MARC view ISBD view

Početak demografske tranzicije u Hrvatskoj / priredili Nenad Vekarić i Božena Vranješ-Šoljan.

By: Vekarić, Nenad.
Contributor(s): Vranješ-Šoljan, Božena [aut].
Material type: ArticleArticlePublisher: Zagreb ; Dubrovnik ; Sveučilište u Dubrovniku, 2009Description: 367 str. : Ilustr. 24 cm.ISBN: 978-953-154-855-7.Subject(s): demografija | stanovništvo | HrvatskaSummary: Sažetak: Glavni cilj istraživanja bio je analiza kretanja procesa demografske tranzicije na mikrorazini u osmoj dekadi 19. stoljeća, u vrijeme koje dosadašnja istraživanja označavaju kao vrijeme početka tog procesa. Istraživanje je izvršeno na 12 župa iz raznih krajeva Hrvatske. Istraživanje je pokazalo nejednolikost početka tranzicijskog procesa. Na bližim dubrovačkim otocima proces je uznapredovao do tranzicije nataliteta (Lopud), dok u Slavoniji (Donji Miholjac, Drenovci) proces još nije ni započeo. U ostalim župama osjećaju se prvi simptomi tranzicije, u nekima od njih prirodni prirast već iskazuje i uznapredovalu središnju etapu procesa (Buzet, Desne, Blato, Pupnat, Babino Polje). Tranzicija je prije zahvatila otoke nego kopno (Dalmacija, Dubrovnik). Otočka transverzala krenula je s juga prema sjeveru (Lopud → Mljet → Korčula → Murter). Prije je zahvatila središnja nego zabačena naselja (Babino Polje → Maranovići; Blato → Pupnat).Summary: Utjecaj migracija na demografsku sliku najviše se osjetio u Slavoniji (Drenovci), a bio je neznatan u dinarskim ruralnim područjima (Bisko, Lisac). Nejednolikost procesa osjetila se na duljini životnog vijeka (na Lopudu je svaki treći umrli bio stariji od 70 godina, u Slavoniji svaki sedamnaesti), ženidbenoj dobi (Slavonci su se ženili desetak godina ranije nego otočani u Dalmaciji), u broju sklopljenih novih brakova (svaki treći Slavonac se ženio ponovno, svaki deveti u ostalim krajevima) i u svim ostalim istraženim pokazateljima.Glavni cilj istraživanja bio je analiza kretanja procesa demografske tranzicije na mikrorazini u osmoj dekadi 19. stoljeća, u vrijeme koje dosadašnja istraživanja označavaju kao vrijeme početka tog procesa. Istraživanje je izvršeno na 12 župa iz raznih krajeva Hrvatske. Istraživanje je pokazalo nejednolikost početka tranzicijskog procesa.Summary: Na bližim dubrovačkim otocima proces je uznapredovao do tranzicije nataliteta (Lopud), dok u Slavoniji (Donji Miholjac, Drenovci) proces još nije ni započeo. U ostalim župama osjećaju se prvi simptomi tranzicije, u nekima od njih prirodni prirast već iskazuje i uznapredovalu središnju etapu procesa (Buzet, Desne, Blato, Pupnat, Babino Polje). Tranzicija je prije zahvatila otoke nego kopno (Dalmacija, Dubrovnik). Otočka transverzala krenula je s juga prema sjeveru (Lopud → Mljet → Korčula → Murter). Prije je zahvatila središnja nego zabačena naselja (Babino Polje → Maranovići; Blato → Pupnat). Utjecaj migracija na demografsku sliku najviše se osjetio u Slavoniji (Drenovci), a bio je neznatan u dinarskim ruralnim područjima (Bisko, Lisac).Summary: Nejednolikost procesa osjetila se na duljini životnog vijeka (na Lopudu je svaki treći umrli bio stariji od 70 godina, u Slavoniji svaki sedamnaesti), ženidbenoj dobi (Slavonci su se ženili desetak godina ranije nego otočani u Dalmaciji), u broju sklopljenih novih brakova (svaki treći Slavonac se ženio ponovno, svaki deveti u ostalim krajevima) i u svim ostalim istraženim pokazateljima.
List(s) this item appears in: 2016 - POVIJEST, prinove
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
Item type Current location Collection Call number Copy number Status Date due Barcode Item holds
Knjiga Knjiga Knjižnica FFZG
Zatvoreno spremište
Povijest PB 215113 (Browse shelf) Available 1305185422
Knjiga Knjiga Knjižnica FFZG
Zatvoreno spremište
Povijest PB 158298 (Browse shelf) pov4484/09 Available 1302082773
Total holds: 0

Bibliografske bilješke uz tekst

Summary

Sažetak: Glavni cilj istraživanja bio je analiza kretanja procesa demografske tranzicije na mikrorazini u osmoj dekadi 19. stoljeća, u vrijeme koje dosadašnja istraživanja označavaju kao vrijeme početka tog procesa. Istraživanje je izvršeno na 12 župa iz raznih krajeva Hrvatske. Istraživanje je pokazalo nejednolikost početka tranzicijskog procesa. Na bližim dubrovačkim otocima proces je uznapredovao do tranzicije nataliteta (Lopud), dok u Slavoniji (Donji Miholjac, Drenovci) proces još nije ni započeo. U ostalim župama osjećaju se prvi simptomi tranzicije, u nekima od njih prirodni prirast već iskazuje i uznapredovalu središnju etapu procesa (Buzet, Desne, Blato, Pupnat, Babino Polje). Tranzicija je prije zahvatila otoke nego kopno (Dalmacija, Dubrovnik). Otočka transverzala krenula je s juga prema sjeveru (Lopud → Mljet → Korčula → Murter). Prije je zahvatila središnja nego zabačena naselja (Babino Polje → Maranovići; Blato → Pupnat).

Utjecaj migracija na demografsku sliku najviše se osjetio u Slavoniji (Drenovci), a bio je neznatan u dinarskim ruralnim područjima (Bisko, Lisac). Nejednolikost procesa osjetila se na duljini životnog vijeka (na Lopudu je svaki treći umrli bio stariji od 70 godina, u Slavoniji svaki sedamnaesti), ženidbenoj dobi (Slavonci su se ženili desetak godina ranije nego otočani u Dalmaciji), u broju sklopljenih novih brakova (svaki treći Slavonac se ženio ponovno, svaki deveti u ostalim krajevima) i u svim ostalim istraženim pokazateljima.Glavni cilj istraživanja bio je analiza kretanja procesa demografske tranzicije na mikrorazini u osmoj dekadi 19. stoljeća, u vrijeme koje dosadašnja istraživanja označavaju kao vrijeme početka tog procesa. Istraživanje je izvršeno na 12 župa iz raznih krajeva Hrvatske. Istraživanje je pokazalo nejednolikost početka tranzicijskog procesa.

Na bližim dubrovačkim otocima proces je uznapredovao do tranzicije nataliteta (Lopud), dok u Slavoniji (Donji Miholjac, Drenovci) proces još nije ni započeo. U ostalim župama osjećaju se prvi simptomi tranzicije, u nekima od njih prirodni prirast već iskazuje i uznapredovalu središnju etapu procesa (Buzet, Desne, Blato, Pupnat, Babino Polje). Tranzicija je prije zahvatila otoke nego kopno (Dalmacija, Dubrovnik). Otočka transverzala krenula je s juga prema sjeveru (Lopud → Mljet → Korčula → Murter). Prije je zahvatila središnja nego zabačena naselja (Babino Polje → Maranovići; Blato → Pupnat). Utjecaj migracija na demografsku sliku najviše se osjetio u Slavoniji (Drenovci), a bio je neznatan u dinarskim ruralnim područjima (Bisko, Lisac).

Nejednolikost procesa osjetila se na duljini životnog vijeka (na Lopudu je svaki treći umrli bio stariji od 70 godina, u Slavoniji svaki sedamnaesti), ženidbenoj dobi (Slavonci su se ženili desetak godina ranije nego otočani u Dalmaciji), u broju sklopljenih novih brakova (svaki treći Slavonac se ženio ponovno, svaki deveti u ostalim krajevima) i u svim ostalim istraženim pokazateljima.

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//