Normal view MARC view ISBD view

Percepcija granice fonetske riječi na osnovi nekih prozodijskih dimenzija / Pletikos, Elenmari ; Bićanić, Jordan ; Liker, Marko.

By: Pletikos Olof, Elenmari.
Contributor(s): Bićanić, Jordan [aut] | Liker, Marko [aut].
Material type: ArticleArticleDescription: 129-140 str.ISSN: 0352-7565.Other title: Perception of the phonetic word boundary on the basis of some prosodic properties [Naslov na engleskom:].Subject(s): 6.03 | percepcija govora, granica fonetske riječi, mjesto naglaska, prozodija, hrvatski jezik hrv | speech perception, phonetic word boundary, place of accent, prosody, Croatian language eng In: Govor : časopis za fonetiku XVIII (2001), 2 ; str. 129-140Summary: Cilj je ovog rada istražiti može li se granica fonetske riječi, kada se isključi semantički, sintaktički i morfološki sloj informacija, percipirati samo na osnovi prozodijskih informacija, odnosno, želi se ustanoviti je li fonetska riječ definirana prozodijski ili na jezičnim razinama. U ovom se radu analiziraju utjecaji četiriju zvučnih dimenzija na percepciju granice fonetske riječi: mjesto naglaska, trajanje segmenata prije granice, trajanje segmenata poslije granice i trajanje stanki. Da bismo ispitali samo prozodijske dimenzije bez utjecaja jezičnih slojeva, pripremili smo poseban tekst sastavljen od bezznačenjskih riječi. Tekst na hrvatskom jeziku (Sjeverni ledeni vjetar...) preoblikovali smo u bezznačenjske riječi pri čemu su samoglasnici izvornika zadržani, a suglasnike smo mijenjali poštujući dva načela: sonornost i učestalost u hrvatskom jeziku. Tako priređen tekst ostvaren je na tri različita načina: A. s prozodijskim sustavom hrvatskog jezika, B. s naglaskom uvijek na zadnjem slogu fonetske riječi i C. s naglaskom uvijek na prvom slogu. Ispitanici (N=27), studenti fonetike, pokušali su odrediti granicu fonetske riječi u sva tri teksta. Rezultati su potvrdili pretpostavku da granicu fonetske riječi nije moguće točno odrediti samo na osnovi prozodije, ali smo dobili iznenađujuće visok prosjek točne percepcije granica, u sva tri ispitivanja prosječno x=69, 46%, s=21, 00. Isto tako smo utvrdili da stalno mjesto naglaska uz granicu fonetske riječi olakšava točno određenje te granice što potvrđuju rezultati testova B i C. Naime, dok je u testu A (s prozodijom izvornog hrvatskog teksta tj. s varirajućim mjestom naglaska) prosjek točno percipiranih granica x=64, 15%, s=26, 90, u testovima B i C sa stalnim mjestom naglaska uz granicu prosjek prepoznavanja je značajno veći. U testu B (u kojem je naglašen uvijek posljednji slog) prosjek točne percepcije granica je x=71, 70%, s=21, 34, a u testu C (u kojem je uvijek naglašen prvi slog) x=72, 54%, s=25, 77 te su rezultati testova B i C statistički značajno različiti od rezultata testa A (p(A:B)=0, 0115, p(A:C)=0, 0017), dok razlike između rezultata tekstova B i C nisu statistički značajne. Neočekivan je rezultat da su u tekstu A ispitanici bolje percipirali granice fonetskih riječi koje su bile okružene nenaglašenim slogovima, prosječno x=65, 86%, s=29, 88, (a takvih je granica u tekstu bilo 46%), nego granice nakon kojih je naglašen pravi slog fonetske riječi, prosječno x=62, 84%, s=24, 83 (a takvih granica bilo 54%), premda ova razlika samo pokazuje tendenciju i nije statistički značajna. U ovom smo slučaju mig za granicu potražili u razlici trajanja sloga prije i sloga poslije granice fonetske riječi. Budući da je razlika trajanja bila veća kod granica s nenaglašenim okolnim slogovima (prosječno 31 ms), nego kod granica s naglašenim prvim slogom nakon granice (prosječno 12 ms) zaključili smo da je u nedostatku stalnog mjesta naglaska kao sigurnijeg miga za percepciju granice fonetske riječi, njezino percipiranje olakšano razlikom u trajanju okolnih slogova. Rezultati ovog rada mogu poslužiti kao osnova za istraživanje percepcije granice fonetske riječi u nepoznatom stranom jeziku te kao mali doprinos rješavanju problema strojnog prepoznavanja govora.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Cilj je ovog rada istražiti može li se granica fonetske riječi, kada se isključi semantički, sintaktički i morfološki sloj informacija, percipirati samo na osnovi prozodijskih informacija, odnosno, želi se ustanoviti je li fonetska riječ definirana prozodijski ili na jezičnim razinama. U ovom se radu analiziraju utjecaji četiriju zvučnih dimenzija na percepciju granice fonetske riječi: mjesto naglaska, trajanje segmenata prije granice, trajanje segmenata poslije granice i trajanje stanki. Da bismo ispitali samo prozodijske dimenzije bez utjecaja jezičnih slojeva, pripremili smo poseban tekst sastavljen od bezznačenjskih riječi. Tekst na hrvatskom jeziku (Sjeverni ledeni vjetar...) preoblikovali smo u bezznačenjske riječi pri čemu su samoglasnici izvornika zadržani, a suglasnike smo mijenjali poštujući dva načela: sonornost i učestalost u hrvatskom jeziku. Tako priređen tekst ostvaren je na tri različita načina: A. s prozodijskim sustavom hrvatskog jezika, B. s naglaskom uvijek na zadnjem slogu fonetske riječi i C. s naglaskom uvijek na prvom slogu. Ispitanici (N=27), studenti fonetike, pokušali su odrediti granicu fonetske riječi u sva tri teksta. Rezultati su potvrdili pretpostavku da granicu fonetske riječi nije moguće točno odrediti samo na osnovi prozodije, ali smo dobili iznenađujuće visok prosjek točne percepcije granica, u sva tri ispitivanja prosječno x=69, 46%, s=21, 00. Isto tako smo utvrdili da stalno mjesto naglaska uz granicu fonetske riječi olakšava točno određenje te granice što potvrđuju rezultati testova B i C. Naime, dok je u testu A (s prozodijom izvornog hrvatskog teksta tj. s varirajućim mjestom naglaska) prosjek točno percipiranih granica x=64, 15%, s=26, 90, u testovima B i C sa stalnim mjestom naglaska uz granicu prosjek prepoznavanja je značajno veći. U testu B (u kojem je naglašen uvijek posljednji slog) prosjek točne percepcije granica je x=71, 70%, s=21, 34, a u testu C (u kojem je uvijek naglašen prvi slog) x=72, 54%, s=25, 77 te su rezultati testova B i C statistički značajno različiti od rezultata testa A (p(A:B)=0, 0115, p(A:C)=0, 0017), dok razlike između rezultata tekstova B i C nisu statistički značajne. Neočekivan je rezultat da su u tekstu A ispitanici bolje percipirali granice fonetskih riječi koje su bile okružene nenaglašenim slogovima, prosječno x=65, 86%, s=29, 88, (a takvih je granica u tekstu bilo 46%), nego granice nakon kojih je naglašen pravi slog fonetske riječi, prosječno x=62, 84%, s=24, 83 (a takvih granica bilo 54%), premda ova razlika samo pokazuje tendenciju i nije statistički značajna. U ovom smo slučaju mig za granicu potražili u razlici trajanja sloga prije i sloga poslije granice fonetske riječi. Budući da je razlika trajanja bila veća kod granica s nenaglašenim okolnim slogovima (prosječno 31 ms), nego kod granica s naglašenim prvim slogom nakon granice (prosječno 12 ms) zaključili smo da je u nedostatku stalnog mjesta naglaska kao sigurnijeg miga za percepciju granice fonetske riječi, njezino percipiranje olakšano razlikom u trajanju okolnih slogova. Rezultati ovog rada mogu poslužiti kao osnova za istraživanje percepcije granice fonetske riječi u nepoznatom stranom jeziku te kao mali doprinos rješavanju problema strojnog prepoznavanja govora.

Projekt MZOS 0130421

Projekt MZOS 0130451

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//