Normal view MARC view ISBD view

Depresivnost kod školske djece u odnosu na darovitost, školski uspjeh, spol i dob / Bumber, Željka ; Keresteš, Gordana ; Slaviček, Melanija.

By: Bumber, Željka.
Contributor(s): Keresteš, Gordana [aut] | Slaviček, Melanija [aut].
Material type: ArticleArticleDescription: 7-22 str.Other title: Differences in depression in relation to giftedness, school performance, age and sex of the students [Naslov na engleskom:].Subject(s): 5.06 | depresivnost, darovitost, školski uspjeh, osnovnoškolska djeca, spol hrv | depression, giftedness, school performance, elementary school children, gender eng In: Suvremena psihologija 8 (2005), 1 ; str. 7-22Summary: Cilj rada bio je ispitati postoje li razlike u depresivnosti s obzirom na darovitost, školski uspjeh, spol i dob učenika. U istraživanju su sudjelovali učenici 7. i 8. razreda iz pet zagrebačkih osnovnih škola, koji su u trećem razredu prošli kroz postupak identifikacije darovitih učenika. Uzorak se sastojao od 75-oro djece koja su identificirana kao darovita, te 75-oro djece koja su po slučaju uvrštena u kontrolnu skupinu. U uzorku su u podjednakoj mjeri bile zastupljene djevojčice (n = 70) i dječaci (n = 80), kao i učenici 7. (n = 77) i 8. (n = 73) razreda. Prema školskom uspjehu, djeca su svrstana u skupine odličnih (n = 71) i ostalih (n = 79) učenika. Identifikacija darovitih učenika izvršena je na temelju rezultata primjene Ravenovih Standardnih progresivnih matrica te ljestvica PROFNAD i PRONAD– U (Koren, 1989.). Depresivnost je izmjerena skalom samoprocjena. Rezultati analize varijance u kojoj su darovitost, školski uspjeh, spol i dob imali status nezavisnih varijabli, a rezultat na skali depresivnosti status zavisne varijable, pokazali su da su učenici osmog razreda depresivniji od učenika sedmih razreda, pri čemu toj razlici najviše doprinose razlike između starijih i mlađih djevojčica. Daroviti učenici nisu se razlikovali od kontrolne skupine po svojoj depresivnosti, ali je postojala značajna interakcija darovitosti i školskog uspjeha – najmanje depresivni bili su vrlo uspješni daroviti učenici, dok su najviši stupanj depresivnosti pokazali manje uspješni daroviti učenici. U raspravi je naglašena važnost ispitivanja činitelja koji su povezani s depresivnošću djece i mladih, kao i razlikovanja podskupina djece rizične za razvoj depresivnosti.
List(s) this item appears in: _Diplomski set
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Cilj rada bio je ispitati postoje li razlike u depresivnosti s obzirom na darovitost, školski uspjeh, spol i dob učenika. U istraživanju su sudjelovali učenici 7. i 8. razreda iz pet zagrebačkih osnovnih škola, koji su u trećem razredu prošli kroz postupak identifikacije darovitih učenika. Uzorak se sastojao od 75-oro djece koja su identificirana kao darovita, te 75-oro djece koja su po slučaju uvrštena u kontrolnu skupinu. U uzorku su u podjednakoj mjeri bile zastupljene djevojčice (n = 70) i dječaci (n = 80), kao i učenici 7. (n = 77) i 8. (n = 73) razreda. Prema školskom uspjehu, djeca su svrstana u skupine odličnih (n = 71) i ostalih (n = 79) učenika. Identifikacija darovitih učenika izvršena je na temelju rezultata primjene Ravenovih Standardnih progresivnih matrica te ljestvica PROFNAD i PRONAD– U (Koren, 1989.). Depresivnost je izmjerena skalom samoprocjena. Rezultati analize varijance u kojoj su darovitost, školski uspjeh, spol i dob imali status nezavisnih varijabli, a rezultat na skali depresivnosti status zavisne varijable, pokazali su da su učenici osmog razreda depresivniji od učenika sedmih razreda, pri čemu toj razlici najviše doprinose razlike između starijih i mlađih djevojčica. Daroviti učenici nisu se razlikovali od kontrolne skupine po svojoj depresivnosti, ali je postojala značajna interakcija darovitosti i školskog uspjeha – najmanje depresivni bili su vrlo uspješni daroviti učenici, dok su najviši stupanj depresivnosti pokazali manje uspješni daroviti učenici. U raspravi je naglašena važnost ispitivanja činitelja koji su povezani s depresivnošću djece i mladih, kao i razlikovanja podskupina djece rizične za razvoj depresivnosti.

Projekt MZOS 0130469

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//