Normal view MARC view ISBD view

Zadovoljstvo studijem i samoprocjena kompetentnosti studenata nekih pomagačkih profesija / Ricijaš, Neven ; Huić, Aleksandra ; Branica, Vanja.

By: Ricijaš, Neven.
Contributor(s): Huić, Aleksandra [aut] | Branica, Vanja [aut].
Material type: ArticleArticleDescription: 51-68 str.Other title: Satisfaction with Education and Self-Evaluation of Students' Competency in Helping Professions [Naslov na engleskom:].Subject(s): 5.06 | 5.07 | 5.09 | kompetencije, psihosocijalni rad, studij, socijalna pedagogija, socijalni rad, psihologija hrv | competencies, psychosocial work, study, social pedagogy, social work, psychology eng In: Revija za rehabilitacijska istraživanja 42 (2006), 2 ; str. 51-68Summary: U radu su izneseni rezultati preliminarnog ispitivanja zadovoljstva studijem, interesa i samoprocjene kompetentnosti studenata nekih pomagačkih struka za budući psihosocijalni rad. Cilj istraživanja bio je usporediti studente tri pomagačke struke (socijalna pedagogija, psihologija i socijalni rad), s obzirom na njihovu percipiranu kompetentnost za budući psihosocijalni rad te dobiti uvid u stupanj zadovoljstva općim i specifičnim znanjima i vještinama stečenim tijekom studija i obveznom studentskom praksom. Ukupno je ispitano 227 studenata četvrtih godina (dvije generacije), od čega 88 studenata psihologije, 80 studenata socijalnog rada, te 59 studenata socijalne pedagogije. Prikupljeni su podaci o zadovoljstvu općim i specifičnim znanjima i vještinama stečenima na fakultetu, studentskoj praksi, volontiranju te pojedinim interesima za budući rad, a primijenjena je i preliminarna verzija skale percipirane kompetentnosti za budući psihosocijalni rad u praksi. Sudionici su procjenjivali koliko su sigurni da profesionalno/uspješno mogu obavljati pojedine aktivnosti vezane uz psihosocijalni rad (zajedničke stručnjacima sve tri ispitivane struke). Osim toga, primijenjena je i skala percipirane nekompetentnosti (Bezinović, 1988). Rezultati pokazuju kako su studenti uglavnom zadovoljni općim i specifičnim znanjima i vještinama stečenima na fakultetu, iako među studijskim grupama postoje i neke razlike. Od ukupnog broja studenata, njih 47% bilo je ili jest uključeno u neki oblik volonterskog rada, te smatraju kako im je to iskustvo omogućilo stjecanje novih vještina za rad. Faktorskom analizom skale percipirane kompetentnosti za budući psihosocijalni rad u praksi dobiveno je četiri faktora: (1) neposredan rad u praksi, (2) grupni rad/preventivni programi, (3) empatija i uspostavljanje odnosa te (4) primjena teorijskih znanja u praksi. U radu su komentirane razlike između navedene tri studijske grupe s obzirom na njihovo zadovoljstvo stečenim znanjima i vještinama, volontiranje te percepciju kompetentnosti za budući rad.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

U radu su izneseni rezultati preliminarnog ispitivanja zadovoljstva studijem, interesa i samoprocjene kompetentnosti studenata nekih pomagačkih struka za budući psihosocijalni rad. Cilj istraživanja bio je usporediti studente tri pomagačke struke (socijalna pedagogija, psihologija i socijalni rad), s obzirom na njihovu percipiranu kompetentnost za budući psihosocijalni rad te dobiti uvid u stupanj zadovoljstva općim i specifičnim znanjima i vještinama stečenim tijekom studija i obveznom studentskom praksom. Ukupno je ispitano 227 studenata četvrtih godina (dvije generacije), od čega 88 studenata psihologije, 80 studenata socijalnog rada, te 59 studenata socijalne pedagogije. Prikupljeni su podaci o zadovoljstvu općim i specifičnim znanjima i vještinama stečenima na fakultetu, studentskoj praksi, volontiranju te pojedinim interesima za budući rad, a primijenjena je i preliminarna verzija skale percipirane kompetentnosti za budući psihosocijalni rad u praksi. Sudionici su procjenjivali koliko su sigurni da profesionalno/uspješno mogu obavljati pojedine aktivnosti vezane uz psihosocijalni rad (zajedničke stručnjacima sve tri ispitivane struke). Osim toga, primijenjena je i skala percipirane nekompetentnosti (Bezinović, 1988). Rezultati pokazuju kako su studenti uglavnom zadovoljni općim i specifičnim znanjima i vještinama stečenima na fakultetu, iako među studijskim grupama postoje i neke razlike. Od ukupnog broja studenata, njih 47% bilo je ili jest uključeno u neki oblik volonterskog rada, te smatraju kako im je to iskustvo omogućilo stjecanje novih vještina za rad. Faktorskom analizom skale percipirane kompetentnosti za budući psihosocijalni rad u praksi dobiveno je četiri faktora: (1) neposredan rad u praksi, (2) grupni rad/preventivni programi, (3) empatija i uspostavljanje odnosa te (4) primjena teorijskih znanja u praksi. U radu su komentirane razlike između navedene tri studijske grupe s obzirom na njihovo zadovoljstvo stečenim znanjima i vještinama, volontiranje te percepciju kompetentnosti za budući rad.

Projekt MZOS 013-0000000-2630

Projekt MZOS 066-0661686-1431

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//