Normal view MARC view ISBD view

Recepcija Georga Grosza nakon zagrebačke izložbe u Umjetničkom paviljonu 1932. / Magaš, Lovorka.

By: Magaš Bilandžić, Lovorka.
Material type: ArticleArticleDescription: 48-53 str.ISSN: 1334-4455.Other title: The Reception of George Grosz after the Zagreb Exhibition in Art Pavilion in 1932 [Naslov na engleskom:].Subject(s): 6.05 | 6.06 | George Grosz, Käthe Kollwitz, Udruženje umjetnika Zemlja, Grupa trojice, Neue Sachlichkeit, grafika hrv | George Grosz, Käthe Kollwitz, Artists Association Zemlja, Group of Three, Neue Sachlichkeit, graphic art eng In: Grafika, hrvatski časopis za umjetničku grafiku i nakladništvo 10-11 (2007.), str. 48-53Summary: Izložba Georgea Grosza održana u travnju 1932. godine u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu zauzima važno mjesto u kronici likovnih događanja u hrvatskoj metropoli tridesetih godina i predstavlja referentno mjesto za mnoge hrvatske umjetnike koji su njome dobili direktan uvid u suvremena likovna zbivanja i grafičku produkciju u Njemačkoj. Izložba je izazvala golem interes javnosti i stručnjaka, te je u periodici popraćena brojnim izvještajima i kritikama (Miroslava Krleže, Ljube Babića, Đure Tiljaka, Jerolima Miše, Slavka Batušića i drugih). Članak analizira kritičku recepciju Groszove izložbe i značaj koji je imala za onodobna likovna strujanja i grupu Zemlja, te donosi uvid u pojedine tekstove uz isticanje nekoliko ključnih točaka na koje su se referirali gotovo svi autori članaka – Groszovu važnost u kontekstu suvremene njemačke i svjetske umjetnosti i grafike, isticanje paralela sa slavnim prethodnicima, ocrtavanje njegovog položaja u odnosu na suvremenike koji dotiču slične teme (Käthe Kollwitz) te naglašavanje mogućnosti grafike kao socijalno angažiranog medija.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Izložba Georgea Grosza održana u travnju 1932. godine u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu zauzima važno mjesto u kronici likovnih događanja u hrvatskoj metropoli tridesetih godina i predstavlja referentno mjesto za mnoge hrvatske umjetnike koji su njome dobili direktan uvid u suvremena likovna zbivanja i grafičku produkciju u Njemačkoj. Izložba je izazvala golem interes javnosti i stručnjaka, te je u periodici popraćena brojnim izvještajima i kritikama (Miroslava Krleže, Ljube Babića, Đure Tiljaka, Jerolima Miše, Slavka Batušića i drugih). Članak analizira kritičku recepciju Groszove izložbe i značaj koji je imala za onodobna likovna strujanja i grupu Zemlja, te donosi uvid u pojedine tekstove uz isticanje nekoliko ključnih točaka na koje su se referirali gotovo svi autori članaka – Groszovu važnost u kontekstu suvremene njemačke i svjetske umjetnosti i grafike, isticanje paralela sa slavnim prethodnicima, ocrtavanje njegovog položaja u odnosu na suvremenike koji dotiču slične teme (Käthe Kollwitz) te naglašavanje mogućnosti grafike kao socijalno angažiranog medija.

Projekt MZOS 130-1301080-1079

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//