Normal view MARC view ISBD view

Nesigurnost posla kao predmet istraživanja u psihologiji: teorije, metode i rezultati / Maslić Seršić, Darja ; Trkulja, Janja.

By: Maslić Seršić, Darja.
Contributor(s): Trkulja, Janja [aut].
Material type: ArticleArticleDescription: 523-545 str.Other title: Job insecurity as a research subject in psychology: theories, methods and results [Naslov na engleskom:].Subject(s): 5.06 | nesigurnost posla, radna motivacija, Teorija kognitivne evaluacije hrv | Job insecurity, Work motivation, Cognitive Evaluation Theory engOnline resources: Elektronička verzija članka In: Društvena istraživanja 18 (2009), 3 ; str. 523-545Summary: Rad sadrži pregled psihologijskih istraživanja nesigurnosti posla i bavi se znanstvenom analizom teorijskih pitanja ovog područja, korištene metodologije i glavnih rezultata. Definira se razlika između subjektivne nesigurnosti posla, doživljajnog fenomena kojeg određuju dvije široke dimenzije – afektivna i kognitivna, i objektivne nesigurnosti, pojave neovisne o percepciji pojedinca. Okosnica rada je općenita i empirijski potvrđena pretpostavka o nepovoljnom utjecaju doživljaja nesigurnosti posla na radnu motivaciju i dobrobit ljudi. Nju potkrepljujemo smještanjem koncepta sigurnosti posla u okvire tradicionalnih i suvremenih teorija radne motivacije, posebno Teorije kognitivne evaluacije. Opisujemo dimenzije i načine mjerenja nesigurnosti posla. Kao subjektivni, psihološki fenomen nju prvenstveno karakterizira doživljaj neizvjesnosti vezane uz budućnost zaposlenja. Pritom razlikujemo globalnu ili kvantitativnu nesigurnost – percipiranu vjerojatnost i strah od prijetećeg gubitka posla i kvalitativnu – kada su isti doživljaji vezani uz prijetnju gubitka vrijednih značajki posla. Psihologijska istraživanja nesigurnosti posla tretiramo kao odgovor znanosti na aktualne promjene konteksta ljudskog rada koje karakteriziraju visoka nezaposlenost, povećana mobilnost radne snage, privatizacija i restrukturiranje radnih organizacija što se na individualnoj razini odražava u smanjivanju gotovo svih izvora sigurnosti vezanih uz zaposlenje. Ove promjene predstavljaju novi izazov za organizacijske psihologe koji pokušavaju redefinirati koncept karijere te osmisliti strategije upravljanja ljudskim potencijalima i psihosocijalne intervencije s ciljem povećanja intrinzične radne motivacije i dobrobiti ljudi u kontekstu povećane nesigurnosti posla.
List(s) this item appears in: _Diplomski set
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Rad sadrži pregled psihologijskih istraživanja nesigurnosti posla i bavi se znanstvenom analizom teorijskih pitanja ovog područja, korištene metodologije i glavnih rezultata. Definira se razlika između subjektivne nesigurnosti posla, doživljajnog fenomena kojeg određuju dvije široke dimenzije – afektivna i kognitivna, i objektivne nesigurnosti, pojave neovisne o percepciji pojedinca. Okosnica rada je općenita i empirijski potvrđena pretpostavka o nepovoljnom utjecaju doživljaja nesigurnosti posla na radnu motivaciju i dobrobit ljudi. Nju potkrepljujemo smještanjem koncepta sigurnosti posla u okvire tradicionalnih i suvremenih teorija radne motivacije, posebno Teorije kognitivne evaluacije. Opisujemo dimenzije i načine mjerenja nesigurnosti posla. Kao subjektivni, psihološki fenomen nju prvenstveno karakterizira doživljaj neizvjesnosti vezane uz budućnost zaposlenja. Pritom razlikujemo globalnu ili kvantitativnu nesigurnost – percipiranu vjerojatnost i strah od prijetećeg gubitka posla i kvalitativnu – kada su isti doživljaji vezani uz prijetnju gubitka vrijednih značajki posla. Psihologijska istraživanja nesigurnosti posla tretiramo kao odgovor znanosti na aktualne promjene konteksta ljudskog rada koje karakteriziraju visoka nezaposlenost, povećana mobilnost radne snage, privatizacija i restrukturiranje radnih organizacija što se na individualnoj razini odražava u smanjivanju gotovo svih izvora sigurnosti vezanih uz zaposlenje. Ove promjene predstavljaju novi izazov za organizacijske psihologe koji pokušavaju redefinirati koncept karijere te osmisliti strategije upravljanja ljudskim potencijalima i psihosocijalne intervencije s ciljem povećanja intrinzične radne motivacije i dobrobiti ljudi u kontekstu povećane nesigurnosti posla.

Projekt MZOS 130-1301422-1421

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//