Normal view MARC view ISBD view

Interkulturalne dimenzije nacionalnog kurikuluma / Neven Hrvatić ; Marija Sablić.

By: Hrvatić, Neven.
Contributor(s): Sablić, Marija [aut].
Material type: ArticleArticleDescription: 197-208 str.ISSN: 1334-7888.Other title: Intercultural Elements in the National Curriculum [Naslov na engleskom:].Subject(s): 5.07 | interkulturalizam, interkulturalni odgoj i obrazovanje, kurikulum, nacionalni kurikulum, interkulturalni kurikulum hrv | interculturalism, intercultural child rearing and education, curriculum, national curriculum, intercultural curriculum eng In: Pedagogijska istraživanja 2 (2008), str. 197-208Summary: Interkulturalni odgoj i obrazovanje, odnosno interkulturalno učenje, podrazumijeva puno više od jednostavnog postojanja svjesnosti o različitosti. Činjenica je da smo svi različiti. Interkulturalno učenje znači i multikulturalno društvo u okvirima interkulturalnog područja učenja u kojem će se kompetencije temeljiti na otvorenosti, poštivanju i prihvaćenosti. U strukturiranju nacionalnog kurikuluma multukulturalno okružje jedna je od temeljnih odrednica. Definiranje važnih kurikulumskih sastavnica ovisit će i od interkulturalnih predispozicija učenika (pravo na različitost, pridonosi ostvarivanju jednakih mogućnosti i priprema za zajednički život u demokratskom društvu). Interkulturalni kurikulum temelji se na stečenim iskustvima učenika - znanjima, sposobnostima, vrijednostima i stavovima, a obuhvaća više komplementarnih dimenzija: kulturalnu (sposobnost interkulturalne komunikacije na lokalnom, nacionalnom i internacionalnom nivou), društvenu (suodnos u procesu poštivanja ljudskih prava, individualne i društvene odgovornosti i socijalne pravde - funkcije obitelji, poticanje suradnje, sudjelovanje u javnom životu), gospodarsku (osposobljavanje učenika za različite radne uloge i odgovornu potrošnju) i okolinsku (priprema za donošenje strateških odluka prema održivom razvoju). Kurikularni pristup pretpostavlja proces podložan stalnim promjenama u suglasju s postmodernom orijentacijom otvorenog odgoja, gdje škola prestaje biti samo mjesto stjecanja interkulturalnih spoznaja, već kontinuiranog "učenja" (su)života, suradnje, tolerancije, ravnopravnosti, u kojem neposredno sudjeluju učenici, učitelji, roditelji i okružje. Interkulturalni kurikulum stoga valja koncipirati prema boljem upoznavanju sebe, potom drugih, otkrivanju sličnosti i razlika, sagledavnju predrasuda te ostvarivanju zajedničkih ciljeva kroz suradnju.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Interkulturalni odgoj i obrazovanje, odnosno interkulturalno učenje, podrazumijeva puno više od jednostavnog postojanja svjesnosti o različitosti. Činjenica je da smo svi različiti. Interkulturalno učenje znači i multikulturalno društvo u okvirima interkulturalnog područja učenja u kojem će se kompetencije temeljiti na otvorenosti, poštivanju i prihvaćenosti. U strukturiranju nacionalnog kurikuluma multukulturalno okružje jedna je od temeljnih odrednica. Definiranje važnih kurikulumskih sastavnica ovisit će i od interkulturalnih predispozicija učenika (pravo na različitost, pridonosi ostvarivanju jednakih mogućnosti i priprema za zajednički život u demokratskom društvu). Interkulturalni kurikulum temelji se na stečenim iskustvima učenika - znanjima, sposobnostima, vrijednostima i stavovima, a obuhvaća više komplementarnih dimenzija: kulturalnu (sposobnost interkulturalne komunikacije na lokalnom, nacionalnom i internacionalnom nivou), društvenu (suodnos u procesu poštivanja ljudskih prava, individualne i društvene odgovornosti i socijalne pravde - funkcije obitelji, poticanje suradnje, sudjelovanje u javnom životu), gospodarsku (osposobljavanje učenika za različite radne uloge i odgovornu potrošnju) i okolinsku (priprema za donošenje strateških odluka prema održivom razvoju). Kurikularni pristup pretpostavlja proces podložan stalnim promjenama u suglasju s postmodernom orijentacijom otvorenog odgoja, gdje škola prestaje biti samo mjesto stjecanja interkulturalnih spoznaja, već kontinuiranog "učenja" (su)života, suradnje, tolerancije, ravnopravnosti, u kojem neposredno sudjeluju učenici, učitelji, roditelji i okružje. Interkulturalni kurikulum stoga valja koncipirati prema boljem upoznavanju sebe, potom drugih, otkrivanju sličnosti i razlika, sagledavnju predrasuda te ostvarivanju zajedničkih ciljeva kroz suradnju.

Projekt MZOS 130-1301761-1769

Projekt MZOS 245-1221170-1041

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//