Normal view MARC view ISBD view

Venecijanski 'mali majstori' u franjevačkim samostanima Bosne Srebrene

By: Cvetnić, Sanja.
Material type: ArticleArticleDescription: 183-194.ISSN: 0553-6707.Other title: Venetioan » ; Little Masters« ; in the Franciscan Monasteries of Bosnia and Herzegovina [Naslov na engleskom:].Subject(s): 6.05 | slikarstvo, venecijanska škola, XVI.-XVIII. stoljeće, franjevci, Bosna i Hrcegovina, Sebastiano del Piombo, Giovanni Battista Augusti Pitteri, Sebastiano Devita hrv | painting, Venitian school, 16th-18th century, Franciscan friars, Bosnia and Herzegovina, Sebastiano del Piombo, Giovanni Battista Augusti Pitteri, Sebastiano Devita eng In: Peristil : zbornik radova za povijest umjetnosti 51(2008.), 183-194Summary: Bosansko-hercegovačka slikarska baština (sačuvana u franjevačkim samostanima) otkriva ista imena i pojave kao i dalmatinska slikarska baština, te posjeduje zajednički okvir venecijansku slikarsku školu. Umjetnici poput Francesca i Gian Antonia Guardija slavni su autori djela iz Bosne Srebrene, ali većina slika pripada tako zvanim » ; malim majstorima« ; . Tri djela analizirana u članku otkrivaju različite aspekte veza između Venecije i Bosne i Hercegovine od XVI. do XVIII. stoljeća. Neobjavljena mala slika Bičevani Krist kopija je središnjega dijela Bičevanja Krista venecijansko-rimskoga slikara Sebastiana del Piomba u Kraljevoj Sutjesci (za koju je Michelangelo napravio pripremni crtež). Ista tema, uzor i predložak objavljeni su za sliku Bičevanje Krista u Zadru, a središnji motiv ponavlja i venecijanski » ; mali majstor« ; Bartolomeo Litterini na oltarnoj pali u Abano Terme (Padova). Stigmatizacija sv. Franje u Humcu (Ljubuški) novi je prijedlog katalogu djela Giovannija Battiste Augustija Pitterija, slikara čiji je opus vezan uz dalmatinske naručitelje. Za zavjetnu sliku Bogorodica sa sv. Rokom i sv. Sebastijanom, franjevcem i skupinom vjernika koju je naslikao Sebastiano Devita 1784. godine autorica u članku analizira kontekst narudžbe, odnosno povoda zavjeta tijekom epidemije kuge (1782.-85.) koja se iz Bosne proširila u Dalmaciju a zabilježena je u izvještajima fra Jakova Baltića, Mule Mustafe Ševkija Bašeskije i Paola Pinellija. Prema bilješkama u franjevačkim ljetopisima moguće je i za druge slike razumjeti naručiteljsku vezanost bosansko-hercegovačkih franjevaca uz iste slikare čija su djela sačuvana u Dalmaciji, jer u svakoj su godini zabilježena putovanja na područje vladavine Serenissime i druga središta Apeninskoga poluotoka, zbog školovanja, rada, na liječenje ili … u nabavu opreme crkava.
List(s) this item appears in: MKP - članci i poglavlja
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
Item type Current location Call number Status Notes Date due Barcode Item holds
Članak u časopisu Članak u časopisu Knjižnica FFZG
SNZ
Available zatražite skeniranje na snz@ffzg.hr 1305148579
Total holds: 0

Bosansko-hercegovačka slikarska baština (sačuvana u franjevačkim samostanima) otkriva ista imena i pojave kao i dalmatinska slikarska baština, te posjeduje zajednički okvir venecijansku slikarsku školu. Umjetnici poput Francesca i Gian Antonia Guardija slavni su autori djela iz Bosne Srebrene, ali većina slika pripada tako zvanim » ; malim majstorima« ; . Tri djela analizirana u članku otkrivaju različite aspekte veza između Venecije i Bosne i Hercegovine od XVI. do XVIII. stoljeća. Neobjavljena mala slika Bičevani Krist kopija je središnjega dijela Bičevanja Krista venecijansko-rimskoga slikara Sebastiana del Piomba u Kraljevoj Sutjesci (za koju je Michelangelo napravio pripremni crtež). Ista tema, uzor i predložak objavljeni su za sliku Bičevanje Krista u Zadru, a središnji motiv ponavlja i venecijanski » ; mali majstor« ; Bartolomeo Litterini na oltarnoj pali u Abano Terme (Padova). Stigmatizacija sv. Franje u Humcu (Ljubuški) novi je prijedlog katalogu djela Giovannija Battiste Augustija Pitterija, slikara čiji je opus vezan uz dalmatinske naručitelje. Za zavjetnu sliku Bogorodica sa sv. Rokom i sv. Sebastijanom, franjevcem i skupinom vjernika koju je naslikao Sebastiano Devita 1784. godine autorica u članku analizira kontekst narudžbe, odnosno povoda zavjeta tijekom epidemije kuge (1782.-85.) koja se iz Bosne proširila u Dalmaciju a zabilježena je u izvještajima fra Jakova Baltića, Mule Mustafe Ševkija Bašeskije i Paola Pinellija. Prema bilješkama u franjevačkim ljetopisima moguće je i za druge slike razumjeti naručiteljsku vezanost bosansko-hercegovačkih franjevaca uz iste slikare čija su djela sačuvana u Dalmaciji, jer u svakoj su godini zabilježena putovanja na područje vladavine Serenissime i druga središta Apeninskoga poluotoka, zbog školovanja, rada, na liječenje ili … u nabavu opreme crkava.

Projekt MZOS 130-1012654-1073

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//