Normal view MARC view ISBD view

Analiza Plutchikova Indeksa profila emocija u selekcijskoj situaciji / Maslić Seršić, Darja ; Zelenbrz, Jelena ; Čorko, Irena.

By: Maslić Seršić, Darja.
Contributor(s): Zelenbrz, Jelena [aut] | Čorko, Irena [aut].
Material type: ArticleArticleDescription: 229-243 str.Other title: An analysis of the Emotion Profile Index in the selection context [Naslov na engleskom:].Subject(s): 5.06 | Indeks profila emocija (PIE) - Plutchik, selekcija, ličnost, norme, osjetljivost upitnika, demografske razlike hrv | emotional intelligence, academic achievement, cognitive abilities eng In: Suvremena psihologija 9 (2006), 2 ; str. 229-243Summary: Plutchikov Indeks profila emocija (PIE) često se koristi u hrvatskoj psihologijskoj praksi, unatoč tome što je nastao u okviru danas gotovo napuštene Plutchikove teorije ličnosti, te nije temeljitije validiran. Kao i u Sloveniji, Srbiji te Bosni i Hercegovini, psiholozi ga koriste i za potrebe selekcije, u sklopu procjene kandidata za posao. Ovaj rad predstavlja nama prvu poznatu analizu interindividualnih razlika u rezultatima na ovom upitniku, prikupljenih njegovom primjenom u domaćoj psihologijskoj praksi. Željele smo utvrditi postoje li razlike u rezultatima na PIE upitniku kada se on primjenjuje u selekcijskoj situaciji u odnosu na neselekcijsku te vezano uz to i jesu li američke norme koje navodi priručnik prikladne za interpretaciju rezultata dobivenih u selekcijskoj situaciji. Podaci su prikupljeni u više organizacija: dio rezultata prikupljen je tijekom selekcijskih postupaka za širok spektar radnih mjesta koji su obavljani u okviru djelatnosti jedne tvrtke (N=300), dok je dio preuzet od dvije male tvrtke u kojima se PIE primjenjivao u svrhu psihologijske procjene klijenata (N=200). Rezultati pokazuju da postoji razlika na dimenzijama PIE upitnika dobivenima u selekcijskoj i neselekcijskoj situaciji: kandidati za posao u selekcijskoj situaciji iskrivljuju svoje odgovore u socijalno poželjnom smjeru. Osim toga, kada se koristi u selekciji, osjetljivost PIE upitnika je izrazito smanjena. Rezultati dobiveni u selekcijskoj situaciji odstupaju i od američkih normi na temelju čega se može zaključiti da one nisu prikladne niti za okvirno pozicioniranje ispitanika ispitivanih u selekcijskoj situaciji. Rad ukazuje na ozbiljna ograničenja ovog instrumenta kada se upotrebljava u selekcijske svrhe te daje preporuke za daljnje postupke njegove validacije.
List(s) this item appears in: _Diplomski set
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Plutchikov Indeks profila emocija (PIE) često se koristi u hrvatskoj psihologijskoj praksi, unatoč tome što je nastao u okviru danas gotovo napuštene Plutchikove teorije ličnosti, te nije temeljitije validiran. Kao i u Sloveniji, Srbiji te Bosni i Hercegovini, psiholozi ga koriste i za potrebe selekcije, u sklopu procjene kandidata za posao. Ovaj rad predstavlja nama prvu poznatu analizu interindividualnih razlika u rezultatima na ovom upitniku, prikupljenih njegovom primjenom u domaćoj psihologijskoj praksi. Željele smo utvrditi postoje li razlike u rezultatima na PIE upitniku kada se on primjenjuje u selekcijskoj situaciji u odnosu na neselekcijsku te vezano uz to i jesu li američke norme koje navodi priručnik prikladne za interpretaciju rezultata dobivenih u selekcijskoj situaciji. Podaci su prikupljeni u više organizacija: dio rezultata prikupljen je tijekom selekcijskih postupaka za širok spektar radnih mjesta koji su obavljani u okviru djelatnosti jedne tvrtke (N=300), dok je dio preuzet od dvije male tvrtke u kojima se PIE primjenjivao u svrhu psihologijske procjene klijenata (N=200). Rezultati pokazuju da postoji razlika na dimenzijama PIE upitnika dobivenima u selekcijskoj i neselekcijskoj situaciji: kandidati za posao u selekcijskoj situaciji iskrivljuju svoje odgovore u socijalno poželjnom smjeru. Osim toga, kada se koristi u selekciji, osjetljivost PIE upitnika je izrazito smanjena. Rezultati dobiveni u selekcijskoj situaciji odstupaju i od američkih normi na temelju čega se može zaključiti da one nisu prikladne niti za okvirno pozicioniranje ispitanika ispitivanih u selekcijskoj situaciji. Rad ukazuje na ozbiljna ograničenja ovog instrumenta kada se upotrebljava u selekcijske svrhe te daje preporuke za daljnje postupke njegove validacije.

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//