Normal view MARC view ISBD view

Narodni motivi u projektima Friedricha Schmidta za Hrvatsku / Damjanović, Dragan.

By: Damjanović, Dragan.
Material type: ArticleArticleDescription: 331-354 str.ISSN: 1330-3627.Other title: Folk Motifs in Friedrich Schmidt’s Projects in Croatia [Naslov na engleskom:].Subject(s): 2.01 | 6.05 | 6.08 | Josip Juraj Strossmayer, Friedrich Schmidt, Crkva Svetog Marka u Zagrebu, đakovačka katedrala, historicizam, neogotika, Felix (Srećko) Lay hrv | Josip Juraj Strossmayer, Friedrich Schmidt, Djakovo Cathedral, Historicism, Gothic Revival, Felix (Srećko) Lay engOnline resources: Click here to access online In: Studia ethnologica Croatica 21 (2009), 1 ; str. 331-354Summary: Jedan od najvažnijih zadataka koji si je postavio đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer, kao vjerojatno najznačajniji mecena hrvatske kulture u 19. stoljeću, bio je „preporod“, odnosno, uvođenje jedne nove razine kvalitete u onodobnu hrvatsku arhitekturu i umjetnost uopće. Na polju arhitekture pod preporodom je podrazumijevao otklon od do tada prevladavajućeg baroknog klasicizma te projektiranje s oslonom na historijske stilove: romaniku i gotiku u sakralnom, te renesansu u profanom graditeljstvu. Arhitekt kojeg je odabrao kao ključnu osobu za uvođenje nove razine kvalitete u hrvatsku arhitekturu bio je Bečanin Friedrich Schmidt, koji je tada smatran najvažnijim neogotičarom srednje Europe. Schmidt je zahvaljujući Strossmayeru izveo cijeli niz projekata u Hrvatskoj: dovršio je gradnju đakovačke katedrale, a u Zagrebu je restaurirao župnu crkvu Svetog Marka, započeo restauraciju tamošnje katedrale, te sagradio zdenac Blažene Djevice Marije na Kaptolu i zgradu Akademije. U skladu s jačanjem nacionalnih osjećaja arhitekti 19. stoljeća su se redovito oblikovnim rješenjem pojedinih elemenata građevina koje su projektirali nastojali referirati na neke specifičnosti u arhitektonskim tradicijama prostora za koje su radili. Schmidt je tako na dva svoja ostvarenja u Hrvatskoj posegao za primjenom narodne ornamentike: pri projektiranju krova na crkvi Svetog Marka u Zagrebu (projekt iz 1876.), te poda u katedrali u Đakovu (projekt iz 1879.). Njegov se postupak nadovezuje i na teorijske preporuke arhitekta Gottfrieda Sempera o motivima iz tekstilne umjetnosti kao pramotivima arhitektonske ornamentike. Schmidtove predloške za narodne motive nije teško detektirati. Angažiranje ovog arhitekta u Đakovu i Zagrebu, poklopilo se s jednim od najvećih projekata na polju popularizacije narodne umjetnosti Južnih Slavena, izdavanjem Ornamenata jugoslavenske narodne domaće i umjetne obrtnosti Felixa Laya (1871., 1875. – 1884.) Krov crkve Svetog Marka Schmidt je prekrio s glaziranim crijepom u skladu s tradicijom koja je postojala u gotičkoj arhitekturi. Dominantni motiv krova predstavljaju dva ogromna grba, Hrvatske i Zagreba koji su okruženi motivima s narodnih tkanina, navodno đakovačkih pregača, koje je arhitekt vidio u Layevoj zbirci. Slični su, samo nešto jednostavniji i motivi koje je primijenio na podu đakovačke katedrale, a koji su preuzeti s narodnih ćilima. Pod je izveden od cemetnih ploča proizvedenih u tri različite boje (plavo-crne, crvene i bijelo-sive).
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Jedan od najvažnijih zadataka koji si je postavio đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer, kao vjerojatno najznačajniji mecena hrvatske kulture u 19. stoljeću, bio je „preporod“, odnosno, uvođenje jedne nove razine kvalitete u onodobnu hrvatsku arhitekturu i umjetnost uopće. Na polju arhitekture pod preporodom je podrazumijevao otklon od do tada prevladavajućeg baroknog klasicizma te projektiranje s oslonom na historijske stilove: romaniku i gotiku u sakralnom, te renesansu u profanom graditeljstvu. Arhitekt kojeg je odabrao kao ključnu osobu za uvođenje nove razine kvalitete u hrvatsku arhitekturu bio je Bečanin Friedrich Schmidt, koji je tada smatran najvažnijim neogotičarom srednje Europe. Schmidt je zahvaljujući Strossmayeru izveo cijeli niz projekata u Hrvatskoj: dovršio je gradnju đakovačke katedrale, a u Zagrebu je restaurirao župnu crkvu Svetog Marka, započeo restauraciju tamošnje katedrale, te sagradio zdenac Blažene Djevice Marije na Kaptolu i zgradu Akademije. U skladu s jačanjem nacionalnih osjećaja arhitekti 19. stoljeća su se redovito oblikovnim rješenjem pojedinih elemenata građevina koje su projektirali nastojali referirati na neke specifičnosti u arhitektonskim tradicijama prostora za koje su radili. Schmidt je tako na dva svoja ostvarenja u Hrvatskoj posegao za primjenom narodne ornamentike: pri projektiranju krova na crkvi Svetog Marka u Zagrebu (projekt iz 1876.), te poda u katedrali u Đakovu (projekt iz 1879.). Njegov se postupak nadovezuje i na teorijske preporuke arhitekta Gottfrieda Sempera o motivima iz tekstilne umjetnosti kao pramotivima arhitektonske ornamentike. Schmidtove predloške za narodne motive nije teško detektirati. Angažiranje ovog arhitekta u Đakovu i Zagrebu, poklopilo se s jednim od najvećih projekata na polju popularizacije narodne umjetnosti Južnih Slavena, izdavanjem Ornamenata jugoslavenske narodne domaće i umjetne obrtnosti Felixa Laya (1871., 1875. – 1884.) Krov crkve Svetog Marka Schmidt je prekrio s glaziranim crijepom u skladu s tradicijom koja je postojala u gotičkoj arhitekturi. Dominantni motiv krova predstavljaju dva ogromna grba, Hrvatske i Zagreba koji su okruženi motivima s narodnih tkanina, navodno đakovačkih pregača, koje je arhitekt vidio u Layevoj zbirci. Slični su, samo nešto jednostavniji i motivi koje je primijenio na podu đakovačke katedrale, a koji su preuzeti s narodnih ćilima. Pod je izveden od cemetnih ploča proizvedenih u tri različite boje (plavo-crne, crvene i bijelo-sive).

Projekt MZOS 130-1301080-1079

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//