Normal view MARC view ISBD view

Trgovišta i stupanj urbanizacije u Slavonskoj krajini (Varaždinskom generalatu) i Križevačkoj županiji u 17. stoljeću / Petrić, Hrvoje.

By: Petrić, Hrvoje.
Material type: ArticleArticleDescription: 39-63 str.ISSN: 1333-5286.Other title: Marketplaces and levels of urbanization in Slavonian Military Frontier (Border) - Varaždin Generalate and Križevci County in 17th century [Naslov na engleskom:].Subject(s): 6.04 | Trgovišta, urbanizacija, gradska naselja, Vojna krajina hrv | Marketplaces, urbanization, urban settlements, Military Frontier (Border) eng In: Podravina : časopis za multidisciplinarna istraživanja 8 (2009), 15 ; str. 39-63Summary: Na prostoru Križevačke županije i Slavonske krajine (Varaždinskog generalata) tijekom 17. stoljeća postojale su slijedeće skupine gradskih naselja: 1) slobodni kraljevski gradovi ; 2) privilegirana trgovišta ; 3) trgovišta i trgovi koja su nastala u srednjem vijeku i zadržala status gradskih naselja u dijelu 17. stoljeću ; 4) nova trgovišta i trgovi ; 5) trgovišta i trgovi koji su pretvorena u sela. Sva istraživana gradska naselja spadaju u pogranična. Prvoj grupi pripadaju Koprivnica i Križevci, u drugu Ivanić i Cirkvena (ovo je naselje status trgovišta dobilo u drugoj polovici 17. stoljeća), a u treću i četvrtu sva ostala naselja koje izvori nazivaju pojmom «oppidum» što bi mogli prevoditi sa trgovište, ali i trg. To su stara gradska naselja koja su postojala i u srednjem vijeku: Ludbreg, Rasinja, Sv. Križ (kraj Ivanića), Rakovec, Vrbovec, Dubrava i Čazma, kojima su se pridružila i nova gradska naselja: Gradec, Komarnica (danas Novigrad Podravski), Drnje te vjerojatno Đelekovec, Virje i druga. Neka od srednjovjekovnih trgovišta su prestala postojati i u pravnom statusu su se pretvorila u sela. Ta naselja su uvrštena u petu skupinu. Unutar skupine trgovišta i trgova mogle bi se uočiti različitosti između pojedinih naselja jer su se neprivilegirana trgovišta i trgovi između sebe znatno razlikovala, no i to će, zbog ograničenosti prostora, morati pričekati detaljniju obradu u budućim istraživanjima. Iako se do sada smatralo da u 17. stoljeću, osim rubnih gradova-utvrda (Koprivnice, Ivanića i Križevaca) nisu postojala druga gradska naselja, moguće je utvrditi kako je dolazak veće količine novca na vojnokrajiški prostor, pogotovo u manje utvrde Varaždinskog generalata, utjecao na potreba vojnika za trgovinom što je rezultiralo formiranjem novih gradskih naselja (tipa trgovišta) uz manje utvrde. Pri tome treba istaknuti da se ne radi samo o stvaranju potpuno novih trgovišta (npr. trgovište Komarnica-Novigrad) već su obnovljena i neka srednjovjekovna trgovišta koja nisu imala kontinuitet naseljenosti. Takve primjere imamo uz utvrde: Međuraču, Čazmu i Virje. Ona trgovišta koja su postojala krajem 16. i početkom 17. stoljeća uglavnom su doživjela porast ukupnog broja stanovnika. U većini trgovišta u Križevačkoj županiji je od sredine do kraja 17. stoljeća došlo do pada ukupnog broja stanovnika, a u tom su razdoblju neka od njih pretvorena u sela. Sredinom 17. stoljeća dolazi do pojave novih trgovišta u Varaždinskom generalatu, koja su do kraja 17. stoljeća doživjela porast ukupnog broja stanovnika.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Na prostoru Križevačke županije i Slavonske krajine (Varaždinskog generalata) tijekom 17. stoljeća postojale su slijedeće skupine gradskih naselja: 1) slobodni kraljevski gradovi ; 2) privilegirana trgovišta ; 3) trgovišta i trgovi koja su nastala u srednjem vijeku i zadržala status gradskih naselja u dijelu 17. stoljeću ; 4) nova trgovišta i trgovi ; 5) trgovišta i trgovi koji su pretvorena u sela. Sva istraživana gradska naselja spadaju u pogranična. Prvoj grupi pripadaju Koprivnica i Križevci, u drugu Ivanić i Cirkvena (ovo je naselje status trgovišta dobilo u drugoj polovici 17. stoljeća), a u treću i četvrtu sva ostala naselja koje izvori nazivaju pojmom «oppidum» što bi mogli prevoditi sa trgovište, ali i trg. To su stara gradska naselja koja su postojala i u srednjem vijeku: Ludbreg, Rasinja, Sv. Križ (kraj Ivanića), Rakovec, Vrbovec, Dubrava i Čazma, kojima su se pridružila i nova gradska naselja: Gradec, Komarnica (danas Novigrad Podravski), Drnje te vjerojatno Đelekovec, Virje i druga. Neka od srednjovjekovnih trgovišta su prestala postojati i u pravnom statusu su se pretvorila u sela. Ta naselja su uvrštena u petu skupinu. Unutar skupine trgovišta i trgova mogle bi se uočiti različitosti između pojedinih naselja jer su se neprivilegirana trgovišta i trgovi između sebe znatno razlikovala, no i to će, zbog ograničenosti prostora, morati pričekati detaljniju obradu u budućim istraživanjima. Iako se do sada smatralo da u 17. stoljeću, osim rubnih gradova-utvrda (Koprivnice, Ivanića i Križevaca) nisu postojala druga gradska naselja, moguće je utvrditi kako je dolazak veće količine novca na vojnokrajiški prostor, pogotovo u manje utvrde Varaždinskog generalata, utjecao na potreba vojnika za trgovinom što je rezultiralo formiranjem novih gradskih naselja (tipa trgovišta) uz manje utvrde. Pri tome treba istaknuti da se ne radi samo o stvaranju potpuno novih trgovišta (npr. trgovište Komarnica-Novigrad) već su obnovljena i neka srednjovjekovna trgovišta koja nisu imala kontinuitet naseljenosti. Takve primjere imamo uz utvrde: Međuraču, Čazmu i Virje. Ona trgovišta koja su postojala krajem 16. i početkom 17. stoljeća uglavnom su doživjela porast ukupnog broja stanovnika. U većini trgovišta u Križevačkoj županiji je od sredine do kraja 17. stoljeća došlo do pada ukupnog broja stanovnika, a u tom su razdoblju neka od njih pretvorena u sela. Sredinom 17. stoljeća dolazi do pojave novih trgovišta u Varaždinskom generalatu, koja su do kraja 17. stoljeća doživjela porast ukupnog broja stanovnika.

Projekt MZOS 130-1300855-0939

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//