Normal view MARC view ISBD view

Uloga iskustva rodno neravnopravnog tretmana u obitelji u percepciji, stavovima i sklonosti rodnoj diskriminaciji / Kamenov, Željka ; Huić, Aleksandra ; Jugović, Ivana.

By: Kamenov, Željka.
Contributor(s): Huić, Aleksandra [aut] | Jugović, Ivana [aut].
Material type: ArticleArticleDescription: 195-215 str.Other title: The effect of gender discrimination within family of origin on the perception of gender inequality, attitudes towards gender roles and the tendency to discriminate based on gender [Naslov na engleskom:].Subject(s): 5.06 | rodna diskriminacija, percepcija rodne neravnopravnosti, stavovi o rodnim ulogama, iskustvo rodne diskriminacije hrv | gender discrimination ; perception of gender inequality ; attitudes towards gender roles ; experience of gender discrimination engOnline resources: Elektronička verzija članka In: Revija za socijalnu politiku 18 (2011), 2 ; str. 195-215Summary: Cilj ovog istraživanja bio je provjeriti kakvu ulogu ima rano iskustvo rodne diskriminacije u kasnijem načinu gledanja na rodnu neravnopravnost i s tim povezano ponašanje. Internaliziraju li osobe koje su u primarnoj obitelji doživjele neravnopravan tretman zbog svojeg spola tradicionalne rodne uloge, kako bismo očekivali prema teorijama socijalnog učenja, ili su, kako bismo očekivali prema kognitivističkim teorijama, zbog snažnog negativnog iskustva nepravde postale osjetljivije na pitanja rodne neravnopravnosti i razvile egalitarnije stavove prema rodnim ulogama? Istraživanje je provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1 363 sudionika. Ispitali smo iskustvo rodne diskriminacije u obitelji, percepciju rodne diskriminacije, stavove prema rodnim ulogama, seksističke predrasude, sklonost rodnoj diskriminaciji i spremnost na akcije usmjerene na smanjivanje rodne diskriminacije u društvu. Rezultati pokazuju kako je 50% žena te jedna trećina muškaraca bila izložena nekoj vrsti neravnopravnog tretmana u primarnoj obitelji, i to podjednako od oba roditelja. Žene koje su doživjele rodnu diskriminaciju percipiraju više rodne diskriminacije u suvremenom hrvatskom društvu nego žene koje nisu bile rodno diskriminirane. Također, sudionici oba spola koji su doživjeli rodnu diskriminaciju imaju egalitarnije stavove prema rodnim ulogama te su spremniji uključiti se u akcije usmjerene na smanjivanje rodne diskriminacije. Nisu, međutim, dobivene značajne razlike u izraženosti seksističkih predrasuda i sklonosti rodnoj diskriminaciji. Nalazi uglavnom potvrđuju hipotezu o djelovanju ranog negativnog iskustva na veću osviještenost o problemu rodne neravnopravnosti, no istovremeno pokazuju kako je u našoj kulturi još uvijek prisutan jak utjecaj tradicionalnih socijalnih normi vezanih uz rodne uloge koji se prvenstveno očituje u spremnosti na rodno neravnopravno postupanje.
List(s) this item appears in: _Diplomski set
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Cilj ovog istraživanja bio je provjeriti kakvu ulogu ima rano iskustvo rodne diskriminacije u kasnijem načinu gledanja na rodnu neravnopravnost i s tim povezano ponašanje. Internaliziraju li osobe koje su u primarnoj obitelji doživjele neravnopravan tretman zbog svojeg spola tradicionalne rodne uloge, kako bismo očekivali prema teorijama socijalnog učenja, ili su, kako bismo očekivali prema kognitivističkim teorijama, zbog snažnog negativnog iskustva nepravde postale osjetljivije na pitanja rodne neravnopravnosti i razvile egalitarnije stavove prema rodnim ulogama? Istraživanje je provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1 363 sudionika. Ispitali smo iskustvo rodne diskriminacije u obitelji, percepciju rodne diskriminacije, stavove prema rodnim ulogama, seksističke predrasude, sklonost rodnoj diskriminaciji i spremnost na akcije usmjerene na smanjivanje rodne diskriminacije u društvu. Rezultati pokazuju kako je 50% žena te jedna trećina muškaraca bila izložena nekoj vrsti neravnopravnog tretmana u primarnoj obitelji, i to podjednako od oba roditelja. Žene koje su doživjele rodnu diskriminaciju percipiraju više rodne diskriminacije u suvremenom hrvatskom društvu nego žene koje nisu bile rodno diskriminirane. Također, sudionici oba spola koji su doživjeli rodnu diskriminaciju imaju egalitarnije stavove prema rodnim ulogama te su spremniji uključiti se u akcije usmjerene na smanjivanje rodne diskriminacije. Nisu, međutim, dobivene značajne razlike u izraženosti seksističkih predrasuda i sklonosti rodnoj diskriminaciji. Nalazi uglavnom potvrđuju hipotezu o djelovanju ranog negativnog iskustva na veću osviještenost o problemu rodne neravnopravnosti, no istovremeno pokazuju kako je u našoj kulturi još uvijek prisutan jak utjecaj tradicionalnih socijalnih normi vezanih uz rodne uloge koji se prvenstveno očituje u spremnosti na rodno neravnopravno postupanje.

Projekt MZOS 130-1301422-1420

Projekt MZOS 269-1301422-1493

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//