Normal view MARC view ISBD view

Intertekstualni odnosi između Orbinijeva Kraljevstva Slavena i latinskih historiografskih / Blažević, Zrinka.

By: Blažević, Zrinka.
Material type: ArticleArticleDescription: 97-111 str.ISSN: 0353-295X.Other title: Intertextual Relations between Orbini’s The Kingdom of Slavs and Latin Historiographical Works of Pavao Ritter Vitezović [Naslov na engleskom:].Subject(s): 6.04 | Mavro Orbini, Pavao Ritter Vitezović, recepcija, intertekstualnost. hrv | Mavro Orbini, Pavao Ritter Vitezović, reception, intertextuality. eng In: Radovi - Zavod za hrvatsku povijest 43 (2011), str. 97-111Summary: Objavljivanjem Kraljevstva Slavena Mavra Orbinija prije četiri je stoljeća započela i uzbudljiva povijest recepcijsko-reprodukcijske „produljene izvedbe“ toga djela. Ubrzo zadobivši povlašten status u okviru (južno)slavenskog historiografskog kanona, Kraljevstvo Slavena postaje nezaobilaznom referentnom osnovicom za brojne generacije historičara. Djelić te povijesti pokušat će se ocrtati na primjerima latinskih historiografskih djela Pavla Rittera Vitezovića (Croatia, Croatia rediviva, Regia Illyriorum Croatia, Serbia illustrata). Analizom kriterija selekcije i funkcija dijelova Orbinijeva teksta u okviru Vitezovićeva historiografskog diskursa, s jedne će se strane identificirati karakteristike Vitezovićeve recepcije Orbinija, a s druge značenjske modifikacije preuzetih referenci iz Orbinijeva djela u okviru novih žanrovskih, kulturnih, pa i ideološko-političkih koordinata Vitezovićevih tekstova nastalih stoljeće nakon Kraljevstva Slavena. Ponešto drugačiji tip intertekstualnosti ispitat će se na jedinom cjelovitom Vitezovićevom ekscerptu Orbinijeva djela koji je u latinskom prijevodu, pod naslovom Origo, Progressus et Finis Imperii Regum Domus Nemanyjae qui dominabantur in Rassia et Servia ex Mauro Orbino, Abbate Melitensi, sačuvan u njegovoj ostavštini. Pokušat će se pokazati kako sintaktičke, semantičke i pragmatičke promjene koje je Orbinijev tekst doživio u Vitezovićevom latinskom ekscerptu omogućuju ne samo detektiranje značajki Vitezovićeva receptivnog horizonta, nego posredno mogu pomoći u identificiranju ideologijske prizme kroz koju se prelama narativna strategija samog Orbinija.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Objavljivanjem Kraljevstva Slavena Mavra Orbinija prije četiri je stoljeća započela i uzbudljiva povijest recepcijsko-reprodukcijske „produljene izvedbe“ toga djela. Ubrzo zadobivši povlašten status u okviru (južno)slavenskog historiografskog kanona, Kraljevstvo Slavena postaje nezaobilaznom referentnom osnovicom za brojne generacije historičara. Djelić te povijesti pokušat će se ocrtati na primjerima latinskih historiografskih djela Pavla Rittera Vitezovića (Croatia, Croatia rediviva, Regia Illyriorum Croatia, Serbia illustrata). Analizom kriterija selekcije i funkcija dijelova Orbinijeva teksta u okviru Vitezovićeva historiografskog diskursa, s jedne će se strane identificirati karakteristike Vitezovićeve recepcije Orbinija, a s druge značenjske modifikacije preuzetih referenci iz Orbinijeva djela u okviru novih žanrovskih, kulturnih, pa i ideološko-političkih koordinata Vitezovićevih tekstova nastalih stoljeće nakon Kraljevstva Slavena. Ponešto drugačiji tip intertekstualnosti ispitat će se na jedinom cjelovitom Vitezovićevom ekscerptu Orbinijeva djela koji je u latinskom prijevodu, pod naslovom Origo, Progressus et Finis Imperii Regum Domus Nemanyjae qui dominabantur in Rassia et Servia ex Mauro Orbino, Abbate Melitensi, sačuvan u njegovoj ostavštini. Pokušat će se pokazati kako sintaktičke, semantičke i pragmatičke promjene koje je Orbinijev tekst doživio u Vitezovićevom latinskom ekscerptu omogućuju ne samo detektiranje značajki Vitezovićeva receptivnog horizonta, nego posredno mogu pomoći u identificiranju ideologijske prizme kroz koju se prelama narativna strategija samog Orbinija.

Projekt MZOS 130-1300855-0860

Projekt MZOS 130-1301070-1056

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//