Normal view MARC view ISBD view

Usporedba rezultata transverzalnog i longitudinalnog pristupa procjeni razvoja samoregulacije u ranoj adolescenciji / Brković, Irma ; Keresteš, Gordana ; Kuterovac Jagodić, Gordana.

By: Brković, Irma.
Contributor(s): Keresteš, Gordana [aut] | Kuterovac-Jagodić, Gordana [aut].
Material type: ArticleArticleDescription: 273-297 str.Other title: Comparison of cross-sectional and longitudinal approach to assessment of self-regulation development in early adolescence [Naslov na engleskom:].Subject(s): 5.06 | rana adolescencija, samoregulacija, transverzalno istraživanje, longitudinalno istraživanje, vinjete o samoregulacijskim procesima hrv | early adolescence, self-regulation, cross-sectional research, longitudinal research, vignettes of self-regulatory processes engOnline resources: Elektronička verzija članka In: Psihologijske teme 21 (2012), 2 ; str. 273-297Summary: U ovdje prikazanom istraživanju smo, primjenom kombinirane transverzalne i longitudinalne metodologije, željeli utvrditi kako se u ranoj adolescenciji razvijaju samoregulacijski procesi postulirani modelom selekcije, optimizacije i kompenzacije Baltesa i suradnika (1990, 2002) te provjeriti je li taj razvoj linearan i jednak za djecu različitog spola. Istraživanje je provedeno na učenicima četvrtih do osmih razreda pet zagrebačkih osnovnih škola. U transverzalnom dijelu istraživanja sudjelovalo je 720 djece prosječne dobi 12.6 godina (52% djevojčica), a u longitudinalnom 382 djece koja su na početku istraživanja imala, u prosjeku, 11.2 godine (50% djevojčica). Praćeni su u tri točke mjerenja tijekom dvije godine. Kao mjera dva samoregulacijska procesa, selekcije i restrukturiranja, korišten je Vinjetni upitnik samoregulacije razvijen za potrebe ovog istraživanja. Selekcija se odnosi na strategije odabira ciljeva, a restrukturiranje na korištenje unutarnjih i vanjskih resursa potrebnih za postizanje ciljeva. Rezultati analiza transverzalnih i longitudinalnih podataka konzistentno pokazuju da se selekcija i restrukturiranje smanjuju s dobi te da djevojčice postižu bolje rezultate od dječaka na skali restrukturiranja. Nadalje, utvrdili smo da se selekcija u ranoj adolescenciji smanjuje linearno, slijedeći slične putanje kod dječaka i djevojčica te tijekom cijelog ispitanog razdoblja. Restrukturiranje se smanjuje podjednako za dječake i djevojčice, ali je trend razvoja nelinearan – nakon smanjenja restrukturiranja od četvrtog do šestog razreda dolazi do stagnacije u sedmom te ponovnog smanjenja u osmom razredu. Također, prikazali smo analizu konstruktne valjanosti vinjeta kao alternative upitničkoj mjeri samoregulacije.
List(s) this item appears in: _Diplomski set
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

U ovdje prikazanom istraživanju smo, primjenom kombinirane transverzalne i longitudinalne metodologije, željeli utvrditi kako se u ranoj adolescenciji razvijaju samoregulacijski procesi postulirani modelom selekcije, optimizacije i kompenzacije Baltesa i suradnika (1990, 2002) te provjeriti je li taj razvoj linearan i jednak za djecu različitog spola. Istraživanje je provedeno na učenicima četvrtih do osmih razreda pet zagrebačkih osnovnih škola. U transverzalnom dijelu istraživanja sudjelovalo je 720 djece prosječne dobi 12.6 godina (52% djevojčica), a u longitudinalnom 382 djece koja su na početku istraživanja imala, u prosjeku, 11.2 godine (50% djevojčica). Praćeni su u tri točke mjerenja tijekom dvije godine. Kao mjera dva samoregulacijska procesa, selekcije i restrukturiranja, korišten je Vinjetni upitnik samoregulacije razvijen za potrebe ovog istraživanja. Selekcija se odnosi na strategije odabira ciljeva, a restrukturiranje na korištenje unutarnjih i vanjskih resursa potrebnih za postizanje ciljeva. Rezultati analiza transverzalnih i longitudinalnih podataka konzistentno pokazuju da se selekcija i restrukturiranje smanjuju s dobi te da djevojčice postižu bolje rezultate od dječaka na skali restrukturiranja. Nadalje, utvrdili smo da se selekcija u ranoj adolescenciji smanjuje linearno, slijedeći slične putanje kod dječaka i djevojčica te tijekom cijelog ispitanog razdoblja. Restrukturiranje se smanjuje podjednako za dječake i djevojčice, ali je trend razvoja nelinearan – nakon smanjenja restrukturiranja od četvrtog do šestog razreda dolazi do stagnacije u sedmom te ponovnog smanjenja u osmom razredu. Također, prikazali smo analizu konstruktne valjanosti vinjeta kao alternative upitničkoj mjeri samoregulacije.

Projekt MZOS 130-1301683-1400

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//