Normal view MARC view ISBD view

Vojislav Trifunović ili Tomislav Lučić: tko će se lakše zaposliti u Zagrebu? Testiranje diskriminacije po nacionalnoj i dobnoj osnovi metodom prirodnog eksperimenta / Maslić Seršić, Darja ; Vukelić, Anton.

By: Maslić Seršić, Darja.
Contributor(s): Vukelić, Anton [aut].
Material type: ArticleArticleDescription: 31-59 str.Other title: Vojislav Trifunović or Tomislav Lučić: Who Will Be Easier to Hire in Zagreb? Testing Ethnic and Age Discrimination through the Method of Field Experiment [Naslov na engleskom:].Subject(s): 5.05 | 5.06 | diskriminacija, prirodni eksperiment, metoda ekvivalentnih parova, dob, Hrvati, Srbi, zapošljavanje hrv | discrimination, field experiment, paired-testing methodology, age, Croats, Serbs, empoyment engOnline resources: Elektronička verzija članka In: Revija za sociologiju 42 (2012), 1 ; str. 31-59Summary: Provedbom eksperimenta u prirodnim uvjetima ili metodom testiranja situacije autori su provjeravali jednakost prilika pojedinih skupina na tržištu rada. S pomoću writting test varijante metode ekvivalentnih parova ispitivali su postoji li pri zapošljavanju u Zagrebu diskriminacija osoba srpske nacionalnosti u usporedbi s njihovim hrvatskim parom, te četrdesetogodišnjaka u odnosu na dvadesetogodišnjake. Također, autore je zanimalo moderira li pojavu diskriminacije rod, razina obrazovanja i trenutačna potražnja (deficitarnost) za određenim profilom. Rezultati istraživanja temelje se na testiranju dvaju uzoraka od po 173 natječaja objavljena na internetskim portalima »MojPosao« i »Posao.hr« te u dnevnim novinama. Na objavljene natječaje slane su prijave ekvivalentnih parova kandidata koji su se razlikovali ili po nacionalnom identitetu ili po dobi, a praćeni su ishodi tih prijava kao zavisne varijable. Tri moguće kategorije ishoda bile su: pozitivan odgovor poslodavca izražen kroz poziv kandidatu da pristupi daljnjem postupku selekcije, negativan odgovor ili odbijenica te, naposljetku, izostanak bilo kakve povratne informacije od poslodavca. Utvrđeno je postojanje diskriminacije i po nacionalnoj i po dobnoj osnovi već u prvom krugu odabira: kandidat čije ime i prezime asocira na srpsku nacionalnu pripadnost ima manje šanse za pozitivan ishod prijave od ekvivalentnog kandidata hrvatske nacionalne pripadnosti, a isto vrijedi i za četrdesetogodišnjake u odnosu na dvadesetogodišnjake. Razina obrazovanja i traženost određenog profila predviđaju ishod prijave za kandidate favoriziranih skupina, dok ishod natječaja za diskriminirane skupine posve ovisi o nekim drugim faktorima koji nisu zahvaćeni ovim istraživanjem. Osim spomenutim nalazima, rad se bavi i metodološkim pitanjima i daje preporuke za buduća slična istraživanja.
List(s) this item appears in: _Diplomski set
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Provedbom eksperimenta u prirodnim uvjetima ili metodom testiranja situacije autori su provjeravali jednakost prilika pojedinih skupina na tržištu rada. S pomoću writting test varijante metode ekvivalentnih parova ispitivali su postoji li pri zapošljavanju u Zagrebu diskriminacija osoba srpske nacionalnosti u usporedbi s njihovim hrvatskim parom, te četrdesetogodišnjaka u odnosu na dvadesetogodišnjake. Također, autore je zanimalo moderira li pojavu diskriminacije rod, razina obrazovanja i trenutačna potražnja (deficitarnost) za određenim profilom. Rezultati istraživanja temelje se na testiranju dvaju uzoraka od po 173 natječaja objavljena na internetskim portalima »MojPosao« i »Posao.hr« te u dnevnim novinama. Na objavljene natječaje slane su prijave ekvivalentnih parova kandidata koji su se razlikovali ili po nacionalnom identitetu ili po dobi, a praćeni su ishodi tih prijava kao zavisne varijable. Tri moguće kategorije ishoda bile su: pozitivan odgovor poslodavca izražen kroz poziv kandidatu da pristupi daljnjem postupku selekcije, negativan odgovor ili odbijenica te, naposljetku, izostanak bilo kakve povratne informacije od poslodavca. Utvrđeno je postojanje diskriminacije i po nacionalnoj i po dobnoj osnovi već u prvom krugu odabira: kandidat čije ime i prezime asocira na srpsku nacionalnu pripadnost ima manje šanse za pozitivan ishod prijave od ekvivalentnog kandidata hrvatske nacionalne pripadnosti, a isto vrijedi i za četrdesetogodišnjake u odnosu na dvadesetogodišnjake. Razina obrazovanja i traženost određenog profila predviđaju ishod prijave za kandidate favoriziranih skupina, dok ishod natječaja za diskriminirane skupine posve ovisi o nekim drugim faktorima koji nisu zahvaćeni ovim istraživanjem. Osim spomenutim nalazima, rad se bavi i metodološkim pitanjima i daje preporuke za buduća slična istraživanja.

Projekt MZOS 130-1301422-1421

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//