Normal view MARC view ISBD view

Arhiv Rogovske opatije / Galović, Tomislav.

By: Galović, Tomislav.
Material type: ArticleArticleDescription: 103-116 str.ISSN: 0570-9008.Other title: The Rogovo Abbey archives [Naslov na engleskom:].Subject(s): 6.04 | arhiv, arhivsko gradivo, diplomatička gradivo, benediktinci, samostan Sv. Ivana Evanđelista u Biogradu n/m, samostan Sv. Kuzme i Damjana na Ćokovcu kod Tkona na otoku Pašmanu hrv | Archive, records, diplomatic archives, the Benedicte order, the monastery of St. John the Evangelist in Biograd na Moru, the monastery of St. Cosmas and Damian on Ćokovac near Tkon on the island of Pašman, State Archives in Zadar eng In: Arhivski vjesnik 55 (2012), str. 103-116Summary: Benediktinski kraljevski samostan Sv. Ivana Evanđelista u Biograda na moru utemeljen je 1060. godine. Zbog svoga najvećega posjeda – Rogovo – nazivan i rogovski, odnosno nakon mletačkog razaranja Biograda 1125. godine i preseljenja redovnika toga samostana na obližnji otok Pašman pod imenom Sv. Kuzme i Damjana. Ovaj je samostan kao i arhivsko gradivo koje je u njemu bilo stvarano i čuvano izuzetno važan za našu srednjovjekovnu, ali i povijest kasnijih razdoblja. Svaki benediktinski samostan imao je u svome sastavu što manju – što veću knjižnicu, a također i arhiv u kome se deponirala i čuvala samostanska dokumentacija. Izravne podatke o arhivu biogradskog samostana Sv. Ivana Evanđelista nemamo, ali o tradiciji čuvanja isprava i drugih spisa rječito svjedoči sadržaj samostanskog kartulara Libellus Policorion kao i sav onaj diplomatički materijal sačuvan kasnije u samostanu. Uništenjem Biograda 1125. stradao je i samostan Sv. Ivana Evanđelista. S tom godinom možemo datirati i prvu devastaciju samostanskog arhivskoga gradiva, ali i spisa i knjiga neophodnih za njegovo redovno funkcioniranje. Za vrijeme sukoba kralja Ludovika I. Anžuvinca i Mlečana 1345. posebno je teško stradao samostan o čemu svjedoči i srednjovjekovna kronika Obsidio Iadrensis. Tada je i opatijski arhiv bio raznesen, odnosno razbacan. Na devastaciju samostana i arhiva od strane Mlečana, te nepoštivanja njegovih prava potužio se 1357. papi Inocentu VI. tadašnji opat Grgur, a napose zbog kidanja i otuđivanja papinskih olovnih bula s isprave Klementa VI. Stoga je papa pozvao 1358. godine Mlečane da nadoknadu učinjenu štetu. Spomenuti događaji – a vrlo vjerojatno je bilo i onih značenjem i posljedicama manjih – teško su naštetila samostanu i redovničkoj zajednici u cjelini. Formalno ukinuće samostana Sv. Kuzme i Damjana zbilo se 1808. godine, a rezultiralo je tim da je najveći i najvredniji dio samostanskog arhiv, uostalom kao i nekih drugih samostana, prešao u novoosnovani guvernerov arhiv u Zadru. Tako je arhivsko gradivo na novome mjestu započelo svoj novi život, ali ubrzo dočekalo i nove političke okolnosti. U pogledu provenijencije arhivskoga fonda Spisi samostana Sv. Kuzme i Damjana valja spomenuti još jednu činjenicu, a to je da unutar ovoga fonda imamo nekoliko isprava koje nemaju nikakve veza sa samostanom, a neke čak ni sa širim dalmatinskim područjem. Danas se u Državnom arhivu u Zadru čuva ukupno 199 komada isprava na pergameni, te 12 kutija drugoga arhivskog gradiva benediktinskog samostana Sv. Kuzme i Damjana kod Tkona na Pašmanu, a što sveukupno čini 2, 5 d/m gradiva koje obuhvaća razdoblje od 1060. do 1806. godine. Kada se to gradivo količinski usporedi s arhivima drugih zadarskih benediktinskih samostana, arhiv Sv. Krševana sadrži 816 isprava, 23 kutije, ukupno 3, 5 d/m gradiva od 9. st. do 1806., a Sv. Marije čak 1045 pergamena od 1236. do 1676. godine, tada možemo reći da je rogovski srednje veličine, ali iznimna značenja.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
Item type Current location Call number Status Notes Date due Barcode Item holds
Članak u časopisu Članak u časopisu Knjižnica FFZG
SNZ
Available zatražite skeniranje na snz@ffzg.hr 1305239682
Total holds: 0

Benediktinski kraljevski samostan Sv. Ivana Evanđelista u Biograda na moru utemeljen je 1060. godine. Zbog svoga najvećega posjeda – Rogovo – nazivan i rogovski, odnosno nakon mletačkog razaranja Biograda 1125. godine i preseljenja redovnika toga samostana na obližnji otok Pašman pod imenom Sv. Kuzme i Damjana. Ovaj je samostan kao i arhivsko gradivo koje je u njemu bilo stvarano i čuvano izuzetno važan za našu srednjovjekovnu, ali i povijest kasnijih razdoblja. Svaki benediktinski samostan imao je u svome sastavu što manju – što veću knjižnicu, a također i arhiv u kome se deponirala i čuvala samostanska dokumentacija. Izravne podatke o arhivu biogradskog samostana Sv. Ivana Evanđelista nemamo, ali o tradiciji čuvanja isprava i drugih spisa rječito svjedoči sadržaj samostanskog kartulara Libellus Policorion kao i sav onaj diplomatički materijal sačuvan kasnije u samostanu. Uništenjem Biograda 1125. stradao je i samostan Sv. Ivana Evanđelista. S tom godinom možemo datirati i prvu devastaciju samostanskog arhivskoga gradiva, ali i spisa i knjiga neophodnih za njegovo redovno funkcioniranje. Za vrijeme sukoba kralja Ludovika I. Anžuvinca i Mlečana 1345. posebno je teško stradao samostan o čemu svjedoči i srednjovjekovna kronika Obsidio Iadrensis. Tada je i opatijski arhiv bio raznesen, odnosno razbacan. Na devastaciju samostana i arhiva od strane Mlečana, te nepoštivanja njegovih prava potužio se 1357. papi Inocentu VI. tadašnji opat Grgur, a napose zbog kidanja i otuđivanja papinskih olovnih bula s isprave Klementa VI. Stoga je papa pozvao 1358. godine Mlečane da nadoknadu učinjenu štetu. Spomenuti događaji – a vrlo vjerojatno je bilo i onih značenjem i posljedicama manjih – teško su naštetila samostanu i redovničkoj zajednici u cjelini. Formalno ukinuće samostana Sv. Kuzme i Damjana zbilo se 1808. godine, a rezultiralo je tim da je najveći i najvredniji dio samostanskog arhiv, uostalom kao i nekih drugih samostana, prešao u novoosnovani guvernerov arhiv u Zadru. Tako je arhivsko gradivo na novome mjestu započelo svoj novi život, ali ubrzo dočekalo i nove političke okolnosti. U pogledu provenijencije arhivskoga fonda Spisi samostana Sv. Kuzme i Damjana valja spomenuti još jednu činjenicu, a to je da unutar ovoga fonda imamo nekoliko isprava koje nemaju nikakve veza sa samostanom, a neke čak ni sa širim dalmatinskim područjem. Danas se u Državnom arhivu u Zadru čuva ukupno 199 komada isprava na pergameni, te 12 kutija drugoga arhivskog gradiva benediktinskog samostana Sv. Kuzme i Damjana kod Tkona na Pašmanu, a što sveukupno čini 2, 5 d/m gradiva koje obuhvaća razdoblje od 1060. do 1806. godine. Kada se to gradivo količinski usporedi s arhivima drugih zadarskih benediktinskih samostana, arhiv Sv. Krševana sadrži 816 isprava, 23 kutije, ukupno 3, 5 d/m gradiva od 9. st. do 1806., a Sv. Marije čak 1045 pergamena od 1236. do 1676. godine, tada možemo reći da je rogovski srednje veličine, ali iznimna značenja.

Projekt MZOS 130-1300620-0641

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//