Normal view MARC view ISBD view

Recepcija spisa "De administrando imperio" u Dubrovniku / Rezar, Vladimir.

By: Rezar, Vladimir.
Material type: ArticleArticleDescription: str.Other title: Literary Reception of "De administrando imperio" in Ragusa [Naslov na engleskom:].Subject(s): 6.03 | Konstantin Porfirogenet, De administrando imperio, Ludovik Crijević Tuberon, dubrovačka historiografija hrv | Constantine Porphyrogenetus, De administrando imperio, Ludovicus Cervarius Tubero, Ragusan historiography eng In: Zbornik radova sa skupa "Academia Ragusina" (2009)Summary: Bizantski car Konstantin Porfirogenet (10.st) u svojem povijesnom spisu De administrando imperio između ostalog donosi i osvrt na osnutak Dubrovnika, najstariji sačuvani zapis takve vrste, čija je historiografska vrijednost s obzirom na vrijeme nastanka neprocjenjiva. Carevo djelo preživjelo je do 16. st. u jednom jedinom rukopisu i objavljeno je tek 1611, no u Dubrovniku Porfirogenetov odlomak o najstarijoj dubrovačkoj povijesti u latinskom i talijanskom prijevodu donose već Ranjini anali dovršeni oko 1550. Kojim putem i kada je taj tekst došao do Dubrovnika ostaje međutim do danas nepoznato. Ovaj će rad filološkom analizom relevantnih povijesnih vrela pokušati ukazati na moguća rješenja zagonetke, uz tezu da je karika između srednjovjekovne dubrovačke historiografske tradicije, koja Profirogeneta još ne poznaje, i novovjekovne, čijim integralnim dijelom prastari odlomak o osnutku Dubrovnika explicite postaje od Ranjine nadalje, dubrovački benediktinski opat i humanist Ludovik Crijević Tuberon (1458-1527).
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Bizantski car Konstantin Porfirogenet (10.st) u svojem povijesnom spisu De administrando imperio između ostalog donosi i osvrt na osnutak Dubrovnika, najstariji sačuvani zapis takve vrste, čija je historiografska vrijednost s obzirom na vrijeme nastanka neprocjenjiva. Carevo djelo preživjelo je do 16. st. u jednom jedinom rukopisu i objavljeno je tek 1611, no u Dubrovniku Porfirogenetov odlomak o najstarijoj dubrovačkoj povijesti u latinskom i talijanskom prijevodu donose već Ranjini anali dovršeni oko 1550. Kojim putem i kada je taj tekst došao do Dubrovnika ostaje međutim do danas nepoznato. Ovaj će rad filološkom analizom relevantnih povijesnih vrela pokušati ukazati na moguća rješenja zagonetke, uz tezu da je karika između srednjovjekovne dubrovačke historiografske tradicije, koja Profirogeneta još ne poznaje, i novovjekovne, čijim integralnim dijelom prastari odlomak o osnutku Dubrovnika explicite postaje od Ranjine nadalje, dubrovački benediktinski opat i humanist Ludovik Crijević Tuberon (1458-1527).

Projekt MZOS 130-1300637-0636

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//