Normal view MARC view ISBD view

Funkcionalne varijante konstrukcije dati (se) + infinitiv u hrvatskom jeziku – u okviru gramatikalizacije / Žagar Szentesi, Orsolya.

By: Žagar Szentesi, Orsolya.
Material type: ArticleArticleDescription: str. 295-318.ISSN: 0586-0296.Other title: Functional variants of the constraction dati (se) + infinitive in Croatian language, in the framework of grammaticalization [Naslov na engleskom:].Subject(s): 6.03 | hrvatski jezik, infinitiv, glagol dati, modalni glagol, pomoćni glagol , modalnost u slavenskim jezicima, factitiv/kausativ, složena predikatska konstrukcija hrv | Croatian language, infinitiv, verb dati, modal verb, auxiliary verb, modalitiy in Slavic languages, factitiv/causative, composed predicational constructions eng In: Suvremena lingvistika 37 (2011)Summary: Upotrebom složenoga glagolskog izraza dati (se) + infinitiv u hrvatskom se jeziku može ostvariti nekoliko dobro razlučivih funkcionalnih i značenjskih krugova kao što su - izražavanje opće mogućnosti, raznih vidova dopuštanja, volje/spremnosti (na određena djelovanja) subjekta rečenice, te djelovanja subjekta preko posrednog vršitelja radnje (faktitiv ili kauzativ). Razvoj spomenutih međuovisnih funkcionalnih kategorija opisujemo u okviru procesa gramatikalizacije kao procesa tijekom kojega leksički elementi u određenom jezičnom okruženju postaju gramatičkima, pri čemu mogu nastupati i izvjesne formalno-strukturne promjene u njihovim oblicima. Semantički pomaci o kojima svjedoče predočene promijenjene funkcije glagola dati s infinitivima mogu se karakterizirati kao početne faze gramatikalizacije jer se pritom uočava određeni stupanj pojmovne shematizacije, ili pomak od konkretnog prema apstraktnijem značenju glagola dati. U prvospomenutim trima funkcijama gramatikalizacijom razvijeno sekundarno značenje glagola dati dotiče domenu modalnosti i time se njegova leksička autonomija samo u manjoj mjeri reducira ; dok je u četvrtoj funkciji (faktitiv-kauzativ) mjera semantičke shematizacije znatno veća, jer njegovo značenje postaje gotovo posve gramatičko (referira se samo na glagolsku dijatezu) ; pa se može ustanoviti da glagol dati u ovom slučaju prolazi kroz najveći stupanj desemantizacije. Pored ustanovljavanja nekoliko bitnih zajedničkih gramatičkih i uporabnih značajki fokusirane konstrukcije, ona se u svakom funkcionalnom ostvaraju podvrgava analizi prema za njega relevantnim sintaktičkim pokazateljima, kao što su odnos sintaktičkog i logičkog subjekta izraza, postignut sadržaj prema glagolskom stanju (genus verbi), identičnost subjekatskog argumenta glagola dati i infinitiva, moguće dopunske strukture, kao i mogućnosti preoblike (umjesto infinitiva upotreba „da + prezent“). U radu se također tematizira različita produktivnost istražene konstrukcije u pojedinim funkcijama, kao i sporadično međusobno isprepletanje pojedinih funkcija unutar iste šire gramatičke sheme konstrukcije dati (se) + infinitiv.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Upotrebom složenoga glagolskog izraza dati (se) + infinitiv u hrvatskom se jeziku može ostvariti nekoliko dobro razlučivih funkcionalnih i značenjskih krugova kao što su - izražavanje opće mogućnosti, raznih vidova dopuštanja, volje/spremnosti (na određena djelovanja) subjekta rečenice, te djelovanja subjekta preko posrednog vršitelja radnje (faktitiv ili kauzativ). Razvoj spomenutih međuovisnih funkcionalnih kategorija opisujemo u okviru procesa gramatikalizacije kao procesa tijekom kojega leksički elementi u određenom jezičnom okruženju postaju gramatičkima, pri čemu mogu nastupati i izvjesne formalno-strukturne promjene u njihovim oblicima. Semantički pomaci o kojima svjedoče predočene promijenjene funkcije glagola dati s infinitivima mogu se karakterizirati kao početne faze gramatikalizacije jer se pritom uočava određeni stupanj pojmovne shematizacije, ili pomak od konkretnog prema apstraktnijem značenju glagola dati. U prvospomenutim trima funkcijama gramatikalizacijom razvijeno sekundarno značenje glagola dati dotiče domenu modalnosti i time se njegova leksička autonomija samo u manjoj mjeri reducira ; dok je u četvrtoj funkciji (faktitiv-kauzativ) mjera semantičke shematizacije znatno veća, jer njegovo značenje postaje gotovo posve gramatičko (referira se samo na glagolsku dijatezu) ; pa se može ustanoviti da glagol dati u ovom slučaju prolazi kroz najveći stupanj desemantizacije. Pored ustanovljavanja nekoliko bitnih zajedničkih gramatičkih i uporabnih značajki fokusirane konstrukcije, ona se u svakom funkcionalnom ostvaraju podvrgava analizi prema za njega relevantnim sintaktičkim pokazateljima, kao što su odnos sintaktičkog i logičkog subjekta izraza, postignut sadržaj prema glagolskom stanju (genus verbi), identičnost subjekatskog argumenta glagola dati i infinitiva, moguće dopunske strukture, kao i mogućnosti preoblike (umjesto infinitiva upotreba „da + prezent“). U radu se također tematizira različita produktivnost istražene konstrukcije u pojedinim funkcijama, kao i sporadično međusobno isprepletanje pojedinih funkcija unutar iste šire gramatičke sheme konstrukcije dati (se) + infinitiv.

Projekt MZOS 130-1300869-0793

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//