Normal view MARC view ISBD view

Natpis kneza Muncimira u kontekstu ranosrednjovjekovne epigrafije / Matijević Sokol, Mirjana.

By: Matijević-Sokol, Mirjana.
Material type: ArticleArticleDescription: 149-158 str.ISBN: 978953-309-002-3.Other title: The Duke Muncimir Inscription and Early Middle-Age Epigraphy [Naslov na engleskom:].Subject(s): 6.03 | 6.04 | Lujo Marun, knez Muncimir, latinski epigrafski spomenici, rani srednji vijek, Uzdolje kod Knina, srednjovjekovni latinski, natpis hrv | Lujo Marun, duke Muncimir, Latin epigraphic monuments, Early Middle Ages, Uzdolje kod Knina, Medieval Latin, inscription engOnline resources: Elektronička verzija In: Zbornik o Luji Marunu. Zbornik radova sa Znanstvenog skupa o fra Luji Marunu u povodu 150. obljetnice rođenja (1857.-2007.), Skradin - Knin, 7.-8. prosinca 2007 str. 149-158Tomičić Željko, Uglešić AnteSummary: Natpis s imenom kneza Muncimira pronađen u Uzdolju kod crkve sv. Luke (danas se na temelju navoda u srednjovjekovnim vrelima smatra da je titular crkve sv. Ivan) zauzima u hrvatskom epigrafičkom korpusu posebno mjesto. Na njemu je osim imena hrvatskog kneza Muncimira (princeps Muncimyr) navedena i datacija po kršćanskoj eri (895. godina). Ovim „vladarskim“ epigrafom bavio se niz znanstvenika od otkrića prvih njegovih dijelova do najnovijih vremena. No, Lujo Marun napisao je o njemu jedan od svojih najvažnijih znanstvenih priloga. Nakon objava F. Radića i F. Šišića Marun je ciljano prikupljao fragment po fragment oltarne pregrade s natpisom te je nakon pronađenih ključnih dijelova donio novu restituciju natpisa koja se razlikovala od Šišićeve i koja je bila temelj za kasnije pokušaje. U radu se donose i analiziraju doprinosi svih istraživača te unutar konteksta epigrafičkog korpusa uspostavljaju međusobne veze s drugim spomenicima te utvrđuje mjesto i značenje Muncimirova natpisa s obzirom na paleografske, tekstološke i stilske značajke. U tom smislu oltarna pregrada s Muncimirovim natpisom predstavlja vertikalu u razvoju latinske pismenosti na hrvatskom povijesnom prostoru koja svoje korijene vuče iz karolinških kulturnih središta, ali primijenjenih i promijenjenih tijekom jednog stoljeća na našim prostorima. Analogija s krstionicom kneza Višeslava potvrđuje pripadnost istom povijesnokulturnom okružju, u kojemu je stariji spomenik (krstionica kneza Višeslava) imao ulogu onoga koji se oponaša. S druge strane ista usporedba kroz određene stilske razlike očituje vremenski odmak u nastanku te ujedno odražava razvoj pleterne ornamentike prema „strahu od praznog prostora“ (horror vacui). Zbog svega navedenog Muncimirovu natpisu i njegovim porukama, što posrednim što neposrednim, pripada izuzetno mjesto kao spomeniku pismenosti, svjedoku kulturnih utjecaja ali i dosega hrvatskog društva te vrelu prvoga reda s jasnim i egzaktnim podacima. Upravo odnos Luje Maruna prema njemu i brižno iščekivanje s terena svakog fragmenta posredno svjedoči i o Marunovu cjelokupnom doprinosu hrvatskom ranom srednjovjekovlju.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Natpis s imenom kneza Muncimira pronađen u Uzdolju kod crkve sv. Luke (danas se na temelju navoda u srednjovjekovnim vrelima smatra da je titular crkve sv. Ivan) zauzima u hrvatskom epigrafičkom korpusu posebno mjesto. Na njemu je osim imena hrvatskog kneza Muncimira (princeps Muncimyr) navedena i datacija po kršćanskoj eri (895. godina). Ovim „vladarskim“ epigrafom bavio se niz znanstvenika od otkrića prvih njegovih dijelova do najnovijih vremena. No, Lujo Marun napisao je o njemu jedan od svojih najvažnijih znanstvenih priloga. Nakon objava F. Radića i F. Šišića Marun je ciljano prikupljao fragment po fragment oltarne pregrade s natpisom te je nakon pronađenih ključnih dijelova donio novu restituciju natpisa koja se razlikovala od Šišićeve i koja je bila temelj za kasnije pokušaje. U radu se donose i analiziraju doprinosi svih istraživača te unutar konteksta epigrafičkog korpusa uspostavljaju međusobne veze s drugim spomenicima te utvrđuje mjesto i značenje Muncimirova natpisa s obzirom na paleografske, tekstološke i stilske značajke. U tom smislu oltarna pregrada s Muncimirovim natpisom predstavlja vertikalu u razvoju latinske pismenosti na hrvatskom povijesnom prostoru koja svoje korijene vuče iz karolinških kulturnih središta, ali primijenjenih i promijenjenih tijekom jednog stoljeća na našim prostorima. Analogija s krstionicom kneza Višeslava potvrđuje pripadnost istom povijesnokulturnom okružju, u kojemu je stariji spomenik (krstionica kneza Višeslava) imao ulogu onoga koji se oponaša. S druge strane ista usporedba kroz određene stilske razlike očituje vremenski odmak u nastanku te ujedno odražava razvoj pleterne ornamentike prema „strahu od praznog prostora“ (horror vacui). Zbog svega navedenog Muncimirovu natpisu i njegovim porukama, što posrednim što neposrednim, pripada izuzetno mjesto kao spomeniku pismenosti, svjedoku kulturnih utjecaja ali i dosega hrvatskog društva te vrelu prvoga reda s jasnim i egzaktnim podacima. Upravo odnos Luje Maruna prema njemu i brižno iščekivanje s terena svakog fragmenta posredno svjedoči i o Marunovu cjelokupnom doprinosu hrvatskom ranom srednjovjekovlju.

Projekt MZOS 130-1300620-0641

Projekt MZOS 130-1300637-0647

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//