Normal view MARC view ISBD view

Kalkovi - jedan oblik jezičnoga posuđivanja u hrvatskom i drugim slavenskim jezicima / Turk, Marija ; Sesar, Dubravka.

By: Turk, Marija.
Contributor(s): Sesar, Dubravka [aut].
Material type: materialTypeLabelArticleDescription: 111-119.ISBN: 978-953-175-359-3.Other title: Calque - a form of linguistic borrowing in Croatian and other Slavic languages [Naslov na engleskom:].Subject(s): 6.03 | kalk, purizam, hrvatski, češki, slovački, slovenski, poljski, ruski, njemački, mađarski hrv | calque, purism, Croatian, Czech, Slovakian, Slovenian, Polish, Russian, German, Hungarian eng In: Slavenski jezici u usporedbi s hrvatskim. 1 str. 111-119Sesar, DubravkaSummary: Slavenski jezici koji pripadaju istočnome ili zapadnome kulturno-civilizacijskom krugu pokazuju različit odnos prema kalkiranju, koji je, ovisno o društvenim prilikama, bio povezan i s purističkim nastojanjima. Istočnoslavenski su jezici, uključujući i južne koji pripadaju istoj povijesnojezičnoj i civilizacijskoj grupaciji, u procesu normiranja bili otvoreniji prema posuđenicama ili preuzimanju neslavenskih europeizama posredstvom drugih slavenskih jezika. Jezici koji pripadaju zapadnom kulturno-civilizacijskom krugu pokazuju različit odnos prema kalkiranju. Poljski je imao najravnomjerniji razvitak i najmanje potrebe za kalkiranjem, a češki je za kalkiranje bio potpuno otvoren. Slovenski je bio u sferi izrazitoga njemačkoga i češkoga utjecaja, a slovački mađarskoga i češkoga. Hrvatski je jezik, pokazujući tek djelomičnu tolerantnost prema kalkiranju, bio u sferi njemačkih, talijanskih i mađarskih utjecaja. Pojedini su slavenski jezici, zahvaljujući visokom stupnju svoje standardnosti u pojedinim razdobljima procesa standardizacije, mogli preuzeti i posredničku ulogu u kalkiranju.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Slavenski jezici koji pripadaju istočnome ili zapadnome kulturno-civilizacijskom krugu pokazuju različit odnos prema kalkiranju, koji je, ovisno o društvenim prilikama, bio povezan i s purističkim nastojanjima. Istočnoslavenski su jezici, uključujući i južne koji pripadaju istoj povijesnojezičnoj i civilizacijskoj grupaciji, u procesu normiranja bili otvoreniji prema posuđenicama ili preuzimanju neslavenskih europeizama posredstvom drugih slavenskih jezika. Jezici koji pripadaju zapadnom kulturno-civilizacijskom krugu pokazuju različit odnos prema kalkiranju. Poljski je imao najravnomjerniji razvitak i najmanje potrebe za kalkiranjem, a češki je za kalkiranje bio potpuno otvoren. Slovenski je bio u sferi izrazitoga njemačkoga i češkoga utjecaja, a slovački mađarskoga i češkoga. Hrvatski je jezik, pokazujući tek djelomičnu tolerantnost prema kalkiranju, bio u sferi njemačkih, talijanskih i mađarskih utjecaja. Pojedini su slavenski jezici, zahvaljujući visokom stupnju svoje standardnosti u pojedinim razdobljima procesa standardizacije, mogli preuzeti i posredničku ulogu u kalkiranju.

Projekt MZOS 009-1300749-0629

Projekt MZOS 130-1300869-0634

Projekt MZOS 130-1300869-0885

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha