Normal view MARC view ISBD view

Tko su Kranjci u Lici i Krbavi krajem 17. i početkom 18. stoljeća / Petrić, Hrvoje.

By: Petrić, Hrvoje.
Material type: ArticleArticleDescription: 385-401 str.ISBN: 978953-6666-65-2.Other title: Who were the Lika Carnionlians (Kranjci) of the end of the 17th and the Beginning of the 18th Century [Naslov na engleskom:].Subject(s): 6.04 | Lika, povijest hrv | Lika, history eng In: Identitet Like - korijeni i razvitak str. 385-401Holjevac, ŽeljkoSummary: Dio predaka stanovnika današnje Like su tijekom ranoga novog vijeka u hrvatskim zemljama nazivali «Kranjci», no to samo po sebi ne objašnjava tko su Kranjci koji se sreću u izvorima vezanim uz Krbavu i Liku. U dosadašnjoj historiografiji prevladava mišljenje o Kranjcima da su oni etnik koji se u povijesnim izvorima s kraja 17. i početkom 18. stoljeća koristio za dio stanovništva Like što se na to područje naselio potkraj 17. stoljeća. Navodi se da su se oni sami nazivali Hrvatima, a da ih je Kranjcima zvalo ostalo stanovništvo. Pretpostavlja se da su Kranjci Hrvati koji su se u Liku doselili iz tadašnje vojvodine Kranjske, bilo izravno, bilo tako što su prije doseljenja neko vrijeme boravili drugdje u Hrvatskoj (vjerojatno u Gorskome kotaru). Autor preispituje dosadašnja razmišljanja o Kranjcima i stavlja ih u širi kontekst otvarajući nove mogućnosti objašnjavanja pojma Kranjci. Iz raščlambe proizlazi da pojam Kranjci u Lici i Krbavi krajem 17. i početkom 18. stoljeća obuhvaća doseljeno stanovništvo koje je djelomično bilo podrijetlom iz brdskih krajeva bližih Kranjskoj ili iz kranjskih brda. Najvjerojatnije su Kranjci zapravo etnički heterogeno, mješovito stanovništvo kako iz kranjskih brda tako iz brdskih krajeva bližih Kranjskoj, među koje možemo uvrstiti Čabranski kraj. Ne treba zaboraviti da je taj kraj koncem 17. stoljeća službeno sastavni dio Kranjske, premda pod upravom Dvorske komore. Analizom prezimena popisa iz 1712. godine moguće utvrditi da li se pod pojmom Kranjci u Lici i Krbavi radi o stanovništvu većinom raznolikog južnoslavenskog podrijetla (iako najvjerojatnije pretežito hrvatskog), a vjerojatno manjim dijelom i doseljenika «njemačkog» podrijetla. Ostaje otvoreno pitanje nisu li neki među Kranjcima bili i potomci prije iseljenog hrvatskog stanovništva iz Like i Krbave koji su se vratili u zavičaj svojih predaka. Tražeći podrijetlo Kranjaca ne bi se kao njihovo potencijalno geografsko izvorište zaobići Žumberak koji je također ispočetka dio Kranjske, da bi ga 1535. naselili Uskoci (Vlasi), a koji je s vremenom postao dio Vojne krajine. Činjenica da su se Kranjcima nazivali i lički starosjedioci ukazuje na mogućnost da se kod pojma Kranjac možda radilo i o nazivu za stanovnika Krajine, što posredno otvara mogućnost kako su pojmom Kranjci bili obuhvaćeni i doseljenicima iz drugih «krajina».
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Dio predaka stanovnika današnje Like su tijekom ranoga novog vijeka u hrvatskim zemljama nazivali «Kranjci», no to samo po sebi ne objašnjava tko su Kranjci koji se sreću u izvorima vezanim uz Krbavu i Liku. U dosadašnjoj historiografiji prevladava mišljenje o Kranjcima da su oni etnik koji se u povijesnim izvorima s kraja 17. i početkom 18. stoljeća koristio za dio stanovništva Like što se na to područje naselio potkraj 17. stoljeća. Navodi se da su se oni sami nazivali Hrvatima, a da ih je Kranjcima zvalo ostalo stanovništvo. Pretpostavlja se da su Kranjci Hrvati koji su se u Liku doselili iz tadašnje vojvodine Kranjske, bilo izravno, bilo tako što su prije doseljenja neko vrijeme boravili drugdje u Hrvatskoj (vjerojatno u Gorskome kotaru). Autor preispituje dosadašnja razmišljanja o Kranjcima i stavlja ih u širi kontekst otvarajući nove mogućnosti objašnjavanja pojma Kranjci. Iz raščlambe proizlazi da pojam Kranjci u Lici i Krbavi krajem 17. i početkom 18. stoljeća obuhvaća doseljeno stanovništvo koje je djelomično bilo podrijetlom iz brdskih krajeva bližih Kranjskoj ili iz kranjskih brda. Najvjerojatnije su Kranjci zapravo etnički heterogeno, mješovito stanovništvo kako iz kranjskih brda tako iz brdskih krajeva bližih Kranjskoj, među koje možemo uvrstiti Čabranski kraj. Ne treba zaboraviti da je taj kraj koncem 17. stoljeća službeno sastavni dio Kranjske, premda pod upravom Dvorske komore. Analizom prezimena popisa iz 1712. godine moguće utvrditi da li se pod pojmom Kranjci u Lici i Krbavi radi o stanovništvu većinom raznolikog južnoslavenskog podrijetla (iako najvjerojatnije pretežito hrvatskog), a vjerojatno manjim dijelom i doseljenika «njemačkog» podrijetla. Ostaje otvoreno pitanje nisu li neki među Kranjcima bili i potomci prije iseljenog hrvatskog stanovništva iz Like i Krbave koji su se vratili u zavičaj svojih predaka. Tražeći podrijetlo Kranjaca ne bi se kao njihovo potencijalno geografsko izvorište zaobići Žumberak koji je također ispočetka dio Kranjske, da bi ga 1535. naselili Uskoci (Vlasi), a koji je s vremenom postao dio Vojne krajine. Činjenica da su se Kranjcima nazivali i lički starosjedioci ukazuje na mogućnost da se kod pojma Kranjac možda radilo i o nazivu za stanovnika Krajine, što posredno otvara mogućnost kako su pojmom Kranjci bili obuhvaćeni i doseljenicima iz drugih «krajina».

Projekt MZOS 130-1300855-0939

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//