Normal view MARC view ISBD view

S onu stranu "popularnog feminizma": razvoj feminističkih kulturalnih studija početkom 2000-ih / Grdešić, Maša.

By: Grdešić, Maša.
Material type: ArticleArticleDescription: 207-220 str.ISBN: 978953-6955-37-4.Other title: Beyond "popular feminism": the development of feminist cultural studies in the new millennium [Naslov na engleskom:].Subject(s): 6.03 | popularni feminizam, feministički kulturalni studiji, popularna kultura hrv | popular feminism, feminist cultural studies, popular culture eng In: Malleus maleficarum. Zagorka, feminizam, antifeminizam str. 207-220Grdešić, MašaSummary: Feministički su kulturalni studiji od kraja 1980-ih u velikoj mjeri pod utjecajem ideje tzv. popularnog feminizma, počevši sa zbornikom The Female Gaze (1989), u kojem su urednice Lorraine Gamman i Margaret Marshment zagovarale pragmatične strategije feminističke borbe "unutar sustava" patrijarhata i kapitalizma putem suradnje feminizma i popularne kulture s ciljem feminističke intervencije u mainstream, pa sve do studije Feminism, Femininity and Popular Culture Joanne Hollows (2000) te zbornika Feminism in Popular Culture urednica Joanne Hollows i Rachel Moseley (2006), u kojima se kritizira ideja o "pravom" i "autentičnom" feminizmu koji bi se nalazio izvan popularne kulture te se u pitanje dovodi legitimitet feminističke teoretičarke kao kritičarke popularne kulture. Slično tome, Angela McRobbie početkom je 1990-ih ustvrdila da ženstvenost i feminizam više nisu suprotstavljeni jedno drugome, dok su glasovi iz trećeg vala donosili umirujuću vijest kako feminizam od nas želi da budemo ono što jesmo, samo s političkom sviješću (Baumgardner i Richards). Međutim, s obzirom na promjene u mainstream popularnoj kulturi u posljednjih desetak godina, s rastom reality-televizije i celebrity-kulture, sve otvorenijom seksualizacijom vrlo mladih djevojaka te ženskim preuzimanjem uloge "muških šovinističkih svinja" (Ariel Levy), to su privremeno primirje između feminizma i popularne kulture nedavno počele ozbiljnije problematizirati i autorice koje su ga prvotno zagovarale, poput McRobbie u studiji The Aftermath of Feminism (2009). Kako uvjerljivo objašnjava Nina Power u knjizi One Dimensional Woman (2009), današnja je mainstream popularna kultura u potpunosti prisvojila "popularni feminizam" te ga sada primarno servira kao kapitalistički, potrošački feminizam, pri čemu se feminističke ideje slobode, izbora i osnaživanja koriste za prodaju grudnjaka i higijenskih uložaka. Prema Power, potrošačka kultura u stanju je sve predstaviti kao "feminističko" – od shoppinga i plesanja oko štange do konzumiranja čokolade i privjesaka s Playboyevom maskotom – te se stoga može zaključiti kako takav oblik "popularnog feminizma", ispražnjen od svake radikalnije politike ali i svakog značenja, u konačnici počinje funkcionirati kao antifeminizam. Ta je suvremena kritika "popularnog feminizma" otvorila novu stranicu feminističkih kulturalnih studija te ponovno pokrenula rasprave o odnosu feminizma i popularne/potrošačke kulture, funkciji feminističke kritičarke popularne kulture, kao i budućnosti samog feminizma.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Feministički su kulturalni studiji od kraja 1980-ih u velikoj mjeri pod utjecajem ideje tzv. popularnog feminizma, počevši sa zbornikom The Female Gaze (1989), u kojem su urednice Lorraine Gamman i Margaret Marshment zagovarale pragmatične strategije feminističke borbe "unutar sustava" patrijarhata i kapitalizma putem suradnje feminizma i popularne kulture s ciljem feminističke intervencije u mainstream, pa sve do studije Feminism, Femininity and Popular Culture Joanne Hollows (2000) te zbornika Feminism in Popular Culture urednica Joanne Hollows i Rachel Moseley (2006), u kojima se kritizira ideja o "pravom" i "autentičnom" feminizmu koji bi se nalazio izvan popularne kulture te se u pitanje dovodi legitimitet feminističke teoretičarke kao kritičarke popularne kulture. Slično tome, Angela McRobbie početkom je 1990-ih ustvrdila da ženstvenost i feminizam više nisu suprotstavljeni jedno drugome, dok su glasovi iz trećeg vala donosili umirujuću vijest kako feminizam od nas želi da budemo ono što jesmo, samo s političkom sviješću (Baumgardner i Richards). Međutim, s obzirom na promjene u mainstream popularnoj kulturi u posljednjih desetak godina, s rastom reality-televizije i celebrity-kulture, sve otvorenijom seksualizacijom vrlo mladih djevojaka te ženskim preuzimanjem uloge "muških šovinističkih svinja" (Ariel Levy), to su privremeno primirje između feminizma i popularne kulture nedavno počele ozbiljnije problematizirati i autorice koje su ga prvotno zagovarale, poput McRobbie u studiji The Aftermath of Feminism (2009). Kako uvjerljivo objašnjava Nina Power u knjizi One Dimensional Woman (2009), današnja je mainstream popularna kultura u potpunosti prisvojila "popularni feminizam" te ga sada primarno servira kao kapitalistički, potrošački feminizam, pri čemu se feminističke ideje slobode, izbora i osnaživanja koriste za prodaju grudnjaka i higijenskih uložaka. Prema Power, potrošačka kultura u stanju je sve predstaviti kao "feminističko" – od shoppinga i plesanja oko štange do konzumiranja čokolade i privjesaka s Playboyevom maskotom – te se stoga može zaključiti kako takav oblik "popularnog feminizma", ispražnjen od svake radikalnije politike ali i svakog značenja, u konačnici počinje funkcionirati kao antifeminizam. Ta je suvremena kritika "popularnog feminizma" otvorila novu stranicu feminističkih kulturalnih studija te ponovno pokrenula rasprave o odnosu feminizma i popularne/potrošačke kulture, funkciji feminističke kritičarke popularne kulture, kao i budućnosti samog feminizma.

Projekt MZOS 130-0000000-0744

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//