Normal view MARC view ISBD view

"I melankolija može da provali iz čovjeka kao lava": politika afekta u Zastavama / Jukić, Tatjana.

By: Jukić, Tatjana.
Material type: materialTypeLabelArticleDescription: 203-215.ISBN: 978953-163-395-6.Other title: "Melancholia too can erupt from a man, like lava": the politics of affect in The Flags [Naslov na engleskom:].Subject(s): 6.03 | Miroslav Krleža, psihoanaliza, politika, afekt, melankolija, naracija hrv | Miroslav Krleža, psychoanalysis, politics, affect, melancholia, narration eng In: (Ne)pročitani Krleža: od teksta do popularne predodžbe. Komparativna povijest hrvatske književnosti XV str. 203-215Pavlović, Cvijeta ; Glunčić-Bužančić, Vinka ; Meyer-Fraatz, AndreaSummary: Polazeći od činjenice da Krleža nije dovršio Zastave, a sličan je problem prije toga imao i s Banketom u Blitvi, ovdje postavljam analizu Zastava koja se fokusira na taj specifični aspekt Krležine naracije, no usporedno sa sistemskim interesom Krleže za politiku. Svoje viđenje politike u ili kao umjetnosti, te za umjetnost, on je precizno odredio već u “Predgovoru ‘Podravskim motivima’ Krste Hegedušića” (1933) ; već se u tome eseju pokazuje da je riječ o politici afekta. Prateći različite implikacije te politike, primjerice prema Spinozi ili Deleuzeu, u svome radu razmatram ponajprije poziciju koju kod Krleže zauzima melankolija. Konfiguracije koje proizlaze iz takvoga čitanja mogle bi biti od kritične vrijednosti za krležologiju, ali i za komparativne studije književnosti, filozofije i psihoanalize.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Polazeći od činjenice da Krleža nije dovršio Zastave, a sličan je problem prije toga imao i s Banketom u Blitvi, ovdje postavljam analizu Zastava koja se fokusira na taj specifični aspekt Krležine naracije, no usporedno sa sistemskim interesom Krleže za politiku. Svoje viđenje politike u ili kao umjetnosti, te za umjetnost, on je precizno odredio već u “Predgovoru ‘Podravskim motivima’ Krste Hegedušića” (1933) ; već se u tome eseju pokazuje da je riječ o politici afekta. Prateći različite implikacije te politike, primjerice prema Spinozi ili Deleuzeu, u svome radu razmatram ponajprije poziciju koju kod Krleže zauzima melankolija. Konfiguracije koje proizlaze iz takvoga čitanja mogle bi biti od kritične vrijednosti za krležologiju, ali i za komparativne studije književnosti, filozofije i psihoanalize.

Projekt MZOS 130-0000000-0624

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha