Normal view MARC view ISBD view

Fonetski opis segmentalne razine hrvatskog jezika i sposobnost hrvatskih govornika u slušnom razlikovanju bošnjačkog, hrvatskog i srpskog govora / Horga, Damir ; Požgaj Hadži, Vesna ; Liker, Marko.

By: Horga, Damir.
Contributor(s): Požgaj Hadži, Vesna [aut] | Liker, Marko [aut].
Material type: ArticleArticleDescription: 187-199 str.Other title: Phonetische Beschreibung der Segmentalebene des Kroatischen und die Fähigkeit von Sprechenden des Kroatischen, bosniakisch, kroatisch und serbisch auditiv zu unterscheiden [Naslov na engleskom:].Subject(s): 6.03 | Fonetski opis, segmentalna razina, bošnjački, hrvatski, srpski hrv | Phonetic description, segmentals, Bosnian, Croatian, Serbian eng In: Slawische Sprachkorrelationen 1, Die Unterschiede zweschen dem Bosniscghen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen (12. - 14. 4. 2007. ; Graz, austrija) Slawische Sprachkorrelationen 1, Die Unterschiede zweschen dem Bosniscghen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen, Band 1 str. 187-199Tošović, BrankoSummary: U radu se govori o odnosu između klasične i uporabne implicitne norme. Ta se dihotomija analizira na primjeru govora elektroničkih medija i uspoređuje s De Saussureovom podjelom na „ langue“ i „ parole“ te s međujezikom kao dinamičkim sustavom koji se javlja u procesu učenja stranoga jezika i ima karakteristike određene prvim jezikom govornika (sociolingvistički faktori), ali i karateristike samog govornika (psiholingvistički faktori). Hrvatska uporabna implicitna norma oblikovala se prema sociolingvističkim zakonitostima, a ne kao neposredni rezultat normativistčke jezične politike. Njezine se karakteristike i odstupanja od klasične norme polako uvode u normativističke priručnike. To ne znači mijenjanje jezičnoga identiteta i odricanje od kulture govora, već neminovno prihvaćanje jezičnoga razvoja i uvođenje novih sustavnih pojava u hrvatskome jeziku za koje postoje prazna mjesta. Uzimajući u obzir odnos između klasične i uporabne implicitne norme prikazuju se posebnosti fonološkoga opisa hrvatskoga jezika i izgovornih, a to znači i akustičkih realizacija. S obzirom na opća pravila hiper- i hipogovora, zakone koartikulacije te različite stupnjeve adaptacije i asimilacije govornih segmenata prikazuju se različite izgovorne realizacije vokala i konsonanata. Postavlja se pitanje mogu li govornici hrvatskog jezika na temelju samo fonetskih parametara razlikovati bošnjački, hrvatski i srpski, odnosno kolike su psiholingvističke razlike ovih jezika. Rezultati preliminarnoga istraživanja ukazuju na zatvorenost pojedinih jezičnih prostora kao i razlike na fonetsko-fonološkom planu koje doprinose perciptivnom razlikovanju jezika. Bilo bi plodno te razlike promatrati a) pomoću perceptivnih testova s govornicima svakoga od promatranih jezika i b) u govoru elektroničkih medija u kojem se uporabna implicitna norma najjasnije očituje i vidjeti koje su tendencije razvoja fonetsko-fonoloških sustava bošnjačkoga, hrvatskog i srpskog jezika.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

U radu se govori o odnosu između klasične i uporabne implicitne norme. Ta se dihotomija analizira na primjeru govora elektroničkih medija i uspoređuje s De Saussureovom podjelom na „ langue“ i „ parole“ te s međujezikom kao dinamičkim sustavom koji se javlja u procesu učenja stranoga jezika i ima karakteristike određene prvim jezikom govornika (sociolingvistički faktori), ali i karateristike samog govornika (psiholingvistički faktori). Hrvatska uporabna implicitna norma oblikovala se prema sociolingvističkim zakonitostima, a ne kao neposredni rezultat normativistčke jezične politike. Njezine se karakteristike i odstupanja od klasične norme polako uvode u normativističke priručnike. To ne znači mijenjanje jezičnoga identiteta i odricanje od kulture govora, već neminovno prihvaćanje jezičnoga razvoja i uvođenje novih sustavnih pojava u hrvatskome jeziku za koje postoje prazna mjesta. Uzimajući u obzir odnos između klasične i uporabne implicitne norme prikazuju se posebnosti fonološkoga opisa hrvatskoga jezika i izgovornih, a to znači i akustičkih realizacija. S obzirom na opća pravila hiper- i hipogovora, zakone koartikulacije te različite stupnjeve adaptacije i asimilacije govornih segmenata prikazuju se različite izgovorne realizacije vokala i konsonanata. Postavlja se pitanje mogu li govornici hrvatskog jezika na temelju samo fonetskih parametara razlikovati bošnjački, hrvatski i srpski, odnosno kolike su psiholingvističke razlike ovih jezika. Rezultati preliminarnoga istraživanja ukazuju na zatvorenost pojedinih jezičnih prostora kao i razlike na fonetsko-fonološkom planu koje doprinose perciptivnom razlikovanju jezika. Bilo bi plodno te razlike promatrati a) pomoću perceptivnih testova s govornicima svakoga od promatranih jezika i b) u govoru elektroničkih medija u kojem se uporabna implicitna norma najjasnije očituje i vidjeti koje su tendencije razvoja fonetsko-fonoloških sustava bošnjačkoga, hrvatskog i srpskog jezika.

Projekt MZOS 130-0000000-0785

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//