Normal view MARC view ISBD view

Kompetencije za psihosocijalni rad - percepcija studenata pomagačkih struka / Huić, Aleksandra ; Ricijaš, Neven ; Branica, Vanja.

By: Huić, Aleksandra.
Contributor(s): Ricijaš, Neven [aut] | Branica, Vanja [aut].
Material type: ArticleArticleDescription: 21 str.Other title: Competencies for psychosocial work - students' perception [Naslov na engleskom:].Subject(s): 5.06 | 5.07 | 5.09 | kompetencije, ishodi obrazovanja, samoprocjena, studenti hrv | competencies, educational outcomes, selfperception, students eng In: Naučno-stručni skup: 1. kongres psihologa Bosne i Hercegovine s međunarodnim učešćem (29.-31.01.2009. ; Sarajevo, Bosna i Hercegovina) Knjiga sažetaka 1. kongres psihologa Bosne i Hercegovine s međunarodnim učešćem str. 21Kolenović-Đapo, Jadranka ; Hasanbegović-Anić, Enedina ; Đapo, Nermin ; Đokić, RatkoSummary: Cilj ovog istraživanja bio je provjeriti što sami studenti, po završetku svojeg obrazovanja, misle da mogu i znaju raditi u području psihosocijalnog rada. Zanimala nas je procjena studenata koliko uspješno, u trenutku kada se nalaze na kraju svojeg visokoškolskog obrazovanja, mogu provoditi specifične aktivnosti u praksi. Pretpostavili smo da će se studenti psihologije, socijalnog rada i socijalne pedagogije, s obzirom na razlike u obrazovnim programima ove tri studijske grupe, razlikovati u svojoj percepciji kompetentnosti za psihosocijalni rad. Sudjelovalo je ukupno 302 studenata četvrte godine (dvije generacije), od čega 112 studenata psihologije (37%), 119 studenata socijalnog rada (39%) i 71 student socijalne pedagogije (24%). Primijenili smo Skalu percipirane kompetentnosti za psihosocijalni rad (Ricijaš, Huić i Branica, 2006), te prikupili podatke o tome vide li se studenti po završetku svojeg obrazovanja u neposrednom radu s korisnicima kao i podatke o uključenosti studenata u volonterske aktivnosti u području psihosocijalnog rada. Rezultati pokazuju kako postoje značajne razlike između studenata tri studijske grupe – studenti socijalne pedagogije osjećaju se najkompetentnije, dok se studenti psihologije osjećaju najmanje kompetentno za budući psihosocijalni rad. Studenti koji na kraju svojeg obrazovanja žele karijeru u ovom području razlikuju se od studenata koji to ne žele i to s obzirom na procjenu kompetentnosti za neposredan rad s korisnicima. Također, oni studenti koji su tijekom studija, putem volontiranja, stekli praktično iskustvo u radu osjećaju se kompetentnije od studenata koji se nisu angažirali na taj način, što govori u prilog poticanju studenata na volonterski psihosocijalni rad tijekom studija. Rezultati su raspravljeni u svjetlu razlika studentskih programa navedenih struka.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Cilj ovog istraživanja bio je provjeriti što sami studenti, po završetku svojeg obrazovanja, misle da mogu i znaju raditi u području psihosocijalnog rada. Zanimala nas je procjena studenata koliko uspješno, u trenutku kada se nalaze na kraju svojeg visokoškolskog obrazovanja, mogu provoditi specifične aktivnosti u praksi. Pretpostavili smo da će se studenti psihologije, socijalnog rada i socijalne pedagogije, s obzirom na razlike u obrazovnim programima ove tri studijske grupe, razlikovati u svojoj percepciji kompetentnosti za psihosocijalni rad. Sudjelovalo je ukupno 302 studenata četvrte godine (dvije generacije), od čega 112 studenata psihologije (37%), 119 studenata socijalnog rada (39%) i 71 student socijalne pedagogije (24%). Primijenili smo Skalu percipirane kompetentnosti za psihosocijalni rad (Ricijaš, Huić i Branica, 2006), te prikupili podatke o tome vide li se studenti po završetku svojeg obrazovanja u neposrednom radu s korisnicima kao i podatke o uključenosti studenata u volonterske aktivnosti u području psihosocijalnog rada. Rezultati pokazuju kako postoje značajne razlike između studenata tri studijske grupe – studenti socijalne pedagogije osjećaju se najkompetentnije, dok se studenti psihologije osjećaju najmanje kompetentno za budući psihosocijalni rad. Studenti koji na kraju svojeg obrazovanja žele karijeru u ovom području razlikuju se od studenata koji to ne žele i to s obzirom na procjenu kompetentnosti za neposredan rad s korisnicima. Također, oni studenti koji su tijekom studija, putem volontiranja, stekli praktično iskustvo u radu osjećaju se kompetentnije od studenata koji se nisu angažirali na taj način, što govori u prilog poticanju studenata na volonterski psihosocijalni rad tijekom studija. Rezultati su raspravljeni u svjetlu razlika studentskih programa navedenih struka.

Projekt MZOS 013-0000000-2630

Projekt MZOS 130-1301422-1420

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//