Normal view MARC view ISBD view

Religijski identitet u kontekstu sociodemografskih karakteristika i političkih stavova / Klasnić, Ksenija ; Čulig, Benjamin.

By: Klasnić, Ksenija, sociologinja.
Contributor(s): Čulig, Benjamin [aut].
Material type: ArticleArticleDescription: str.Other title: Religious identity in the context of sociodemographic characteristics and political attitudes [Naslov na engleskom: ].Subject(s): 5.05 | Religijski identitet, stupanj religioznosti, politički stavovi hrv | Religious identity, degree of religiosity, political attitudes eng In: Nacionalni sociološki kongres "Društvene promjene i društvena struktura: Hrvatska 20 godina kasnije" (3-4.4.2009 ; Zagreb, Hrvatska) Društvene promjene i društvena struktura: Hrvatska 20 godina kasnijeMarinović, Ankica: Zrinščak, Siniša ; Marinović Jerolimov, Dinka ; Ančić, BrankoSummary: U sociologiji religije postoji opće slaganje o povezanosti društvenih i religijskih promjena. Brojna istraživanja ukazuju na porast religioznosti u Hrvatskoj u posljednjih 10-ak godina, međutim, neki autori (Grubišić, 1999 ; Marinović Jerolimov, 1999 ; Zrinščak, 1999...) naglašavaju kako produbljena analiza podataka pokazuje da povećanje religioznosti u nizu dimenzija nije homogeno, već je riječ o različitoj strukturaciji religijskog pripadanja, odnosno da se početna homogena religijska slika „ raspršuje“ kada se religioznost promatra iznutra. U ovom istraživanju pokušali smo utvrditi po kojim se to sociodemografskim i stavovskim karakteristikama ispitanici međusobno razlikuju s obzirom na stupanj religioznosti. Istraživanjem provedenim u prosincu 2008. godine metodom ankete na kvotnom i stratificiranom uzorku glavnih studijskih grupacija studenata Sveučilišta u Zagrebu ispitivane su neke psihosocijalne i sociokulturne determinante religioznosti. U ovom radu orijentirali smo se na sociodemografske i stavovske aspekte religijskog identiteta. Prikazali smo međuodnose manifestnih varijabli koje su sastavnice religijskog identiteta počevši od odnosa dviju temeljnih varijabli pri određivanju religioznosti: smatraju li se ispitanici vjernicima i stupnja njihova uvjerenja. Križanjem ovih varijabli konstruirali smo novu varijablu s pet stupnjava s obzirom na kombinaciju odgovora na navedenim varijablama. Utvrdili smo da se jedna četvrtina ispitanika ne može „ svrstati“ niti u vjernike sklone vjerovanju niti u nevjernike sklone nevjerovanju, već zajedno čine tri mješovite kategorije. Potom smo ovu novonastalu varijablu stavili u odnos s mišljenjem o postojanju Boga i utvrdili da više od dvije trećine „ nesvrstanih ispitanika“ vjeruje ili je sklonije mišljenju da Bog postoji. Ovi nalazi ukazuju na činjenicu da postoje ljudi koji razdvajaju vjerovanje u Boga od pripadanja vjeri. Potom smo konstruirali indeks religioznosti iz pet varijabli: smatra li se ispitanik vjernikom, stupanj njegovog uvjerenja, odnos prema ateizmu i religijskom uvjerenju, mišljenje o postojanju Boga i odnos prema nauku Crkve. Također smo provjerili povezanost rezultata na indeksu religioznosti sa sklonošću pojedinim političkim stavovskim strukturama te utvrdili pozitivnu povezanost religijskog identiteta sa sklonošću klerikalizmu i nacionalizmu. Bivarijatnim analizama utvrdili smo postojanje statistički značajnih razlika u prosječnom rezultatu na indeksu religioznosti između kategorija sljedećih sociodemografskih varijabli: spol, stupanj religioznosti oca, stupanj religioznosti majke, stupanj obrazovanja oca, stupanj obrazovanja majke, fakultet i stranačka preferencija. Multivarijatnom analizom dolazimo do zaključka da su statistički značajni prediktori za stupanj religioznosti sljedeći: stupanj religioznosti oca, stupanj religioznosti majke i stupanj obrazovanja oca koji zajedno objašnjavaju 29% varijance indeksa religioznosti.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

U sociologiji religije postoji opće slaganje o povezanosti društvenih i religijskih promjena. Brojna istraživanja ukazuju na porast religioznosti u Hrvatskoj u posljednjih 10-ak godina, međutim, neki autori (Grubišić, 1999 ; Marinović Jerolimov, 1999 ; Zrinščak, 1999...) naglašavaju kako produbljena analiza podataka pokazuje da povećanje religioznosti u nizu dimenzija nije homogeno, već je riječ o različitoj strukturaciji religijskog pripadanja, odnosno da se početna homogena religijska slika „ raspršuje“ kada se religioznost promatra iznutra. U ovom istraživanju pokušali smo utvrditi po kojim se to sociodemografskim i stavovskim karakteristikama ispitanici međusobno razlikuju s obzirom na stupanj religioznosti. Istraživanjem provedenim u prosincu 2008. godine metodom ankete na kvotnom i stratificiranom uzorku glavnih studijskih grupacija studenata Sveučilišta u Zagrebu ispitivane su neke psihosocijalne i sociokulturne determinante religioznosti. U ovom radu orijentirali smo se na sociodemografske i stavovske aspekte religijskog identiteta. Prikazali smo međuodnose manifestnih varijabli koje su sastavnice religijskog identiteta počevši od odnosa dviju temeljnih varijabli pri određivanju religioznosti: smatraju li se ispitanici vjernicima i stupnja njihova uvjerenja. Križanjem ovih varijabli konstruirali smo novu varijablu s pet stupnjava s obzirom na kombinaciju odgovora na navedenim varijablama. Utvrdili smo da se jedna četvrtina ispitanika ne može „ svrstati“ niti u vjernike sklone vjerovanju niti u nevjernike sklone nevjerovanju, već zajedno čine tri mješovite kategorije. Potom smo ovu novonastalu varijablu stavili u odnos s mišljenjem o postojanju Boga i utvrdili da više od dvije trećine „ nesvrstanih ispitanika“ vjeruje ili je sklonije mišljenju da Bog postoji. Ovi nalazi ukazuju na činjenicu da postoje ljudi koji razdvajaju vjerovanje u Boga od pripadanja vjeri. Potom smo konstruirali indeks religioznosti iz pet varijabli: smatra li se ispitanik vjernikom, stupanj njegovog uvjerenja, odnos prema ateizmu i religijskom uvjerenju, mišljenje o postojanju Boga i odnos prema nauku Crkve. Također smo provjerili povezanost rezultata na indeksu religioznosti sa sklonošću pojedinim političkim stavovskim strukturama te utvrdili pozitivnu povezanost religijskog identiteta sa sklonošću klerikalizmu i nacionalizmu. Bivarijatnim analizama utvrdili smo postojanje statistički značajnih razlika u prosječnom rezultatu na indeksu religioznosti između kategorija sljedećih sociodemografskih varijabli: spol, stupanj religioznosti oca, stupanj religioznosti majke, stupanj obrazovanja oca, stupanj obrazovanja majke, fakultet i stranačka preferencija. Multivarijatnom analizom dolazimo do zaključka da su statistički značajni prediktori za stupanj religioznosti sljedeći: stupanj religioznosti oca, stupanj religioznosti majke i stupanj obrazovanja oca koji zajedno objašnjavaju 29% varijance indeksa religioznosti.

Projekt MZOS 130-0000000-3289

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//