Normal view MARC view ISBD view

Određivanje izravnih objekata u hrvatskome: dva objekta u akuzativu / Zovko Dinković, Irena.

By: Zovko Dinković, Irena.
Material type: materialTypeLabelArticleDescription: .Other title: Characterization of direct objects in Croatian: two objects in the accusative [Naslov na engleskom:].Subject(s): 6.03 | sintaksa, hrvatski, izravni objekt, akuzativ hrv | syntax, Croatian, direct object, accusative eng In: Hrvatski sintaktički dani: Sintaksa padeža (13-15.11.2008. ; Osijek, Hrvatska)Summary: Izravni (bliži) objekti u hrvatskome određeni su morfološki kao objekti koji se pojavljuju u akuzativu. Većina prijelaznih glagola uz sebe može imati samo jedan objekt u akuzativu, no postoji manji broj glagola koji mogu imati i dva objekta u akuzativu: učiti/podučavati, tražiti, moliti, pitati i stajati (razg. koštati). Nekoć se uporaba dvaju objekata u akuzativu uz neke od tih glagola (primjerice, podučavati) često smatrala nepravilnom i objašnjavala tvrdnjom da glagol ne može imati dva izravna objekta. Ipak, u svakodnevnoj su jezičnoj uporabi konstrukcije s dva objekta u akuzativu uobičajene, a sama je pojavnost opisana u gramatikama iako bez jasne sintaktičke kategorizacije. Ovjerenost takvih konstrukcija otvara pitanje definiranja izravnih objekata jer je razvidno da se izravni i neizravni objekti u hrvatskome više ne mogu definirati isključivo morfološki, već prije svega semantički – s obzirom na leksičko značenje samoga prijelaznog glagola i s obzirom na različitu konceptualizaciju objekata. Ovaj rad nastoji utvrditi razlike koje postoje između dvaju objekata u akuzativu s obzirom na svojstvo određenosti/neodređenosti, stupanj uključenosti objekta u radnju, obaveznost/neobaveznost objekta u rečenici, mogućnost pasivizacije i dr.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Izravni (bliži) objekti u hrvatskome određeni su morfološki kao objekti koji se pojavljuju u akuzativu. Većina prijelaznih glagola uz sebe može imati samo jedan objekt u akuzativu, no postoji manji broj glagola koji mogu imati i dva objekta u akuzativu: učiti/podučavati, tražiti, moliti, pitati i stajati (razg. koštati). Nekoć se uporaba dvaju objekata u akuzativu uz neke od tih glagola (primjerice, podučavati) često smatrala nepravilnom i objašnjavala tvrdnjom da glagol ne može imati dva izravna objekta. Ipak, u svakodnevnoj su jezičnoj uporabi konstrukcije s dva objekta u akuzativu uobičajene, a sama je pojavnost opisana u gramatikama iako bez jasne sintaktičke kategorizacije. Ovjerenost takvih konstrukcija otvara pitanje definiranja izravnih objekata jer je razvidno da se izravni i neizravni objekti u hrvatskome više ne mogu definirati isključivo morfološki, već prije svega semantički – s obzirom na leksičko značenje samoga prijelaznog glagola i s obzirom na različitu konceptualizaciju objekata. Ovaj rad nastoji utvrditi razlike koje postoje između dvaju objekata u akuzativu s obzirom na svojstvo određenosti/neodređenosti, stupanj uključenosti objekta u radnju, obaveznost/neobaveznost objekta u rečenici, mogućnost pasivizacije i dr.

Projekt MZOS 130-1301049-1047

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha