Normal view MARC view ISBD view

Etiologija anksiozne osjetljivosti - uloga majčinih, očevih i djetetovih osobina / Jokić-Begić, Nataša ; Markanović, Dragana ; Lauri-Korajlija, Anita ; Jurin, Tanja.

By: Jokić-Begić, Nataša.
Contributor(s): Markanović, Dragana [aut] | Lauri Korajlija, Anita [aut] | Jurin, Tanja [aut].
Material type: ArticleArticleDescription: 120-120 str.Other title: ETIOLOGY OF ANXIETY SENSITIVITY - THE ROLE OF MOTHER'S, FATHER'S AND CHILD'S TRAITS [Naslov na engleskom:].Subject(s): 5.06 | anksiozna osjetljivost, etiologija, anksioznost, depresivnost, obiteljska studija hrv | anxiety sensitivity, etiology, anxiety, depression, family study engOnline resources: Elektronička verzija sažetka In: 19. Dani Ramira i Zorana Bujasa 22.-25.04.2009. ; Zagreb, Hrvatska Program i sažeci priopćenja 19. Dana Ramira i Zorana Bujasa str. 120-120Ljubotina, Damir ; Kamenov, Željka ; Mikec, Una ; Urch, DraženSummary: Anksiozna osjetljivost je strah od simptoma anksioznosti i uz njih vezanih tjelesnih promjena. Ova osobina se normalno distribuira u populaciji, nešto je izraženija kod žena, a moguće ju je mjeriti od rane dječje dobi. Istraživanja su potvrdila da je anksiozna osjetljivost čimbenik rizika za pojavu različitih psihopatoloških stanja, prije svega anksioznih poremećaja. Istraživanja podrijetla anksiozne osjetljivosti su u začetku, pri čemu su obiteljske studije relativno rijetke. Potvrđena je povezanost roditeljske i dječje anksiozne osjetljivosti, ali nalazi nisu jednoznačni. Još uvijek su ostala neodgovorena pitanja koliko u izraženosti anksiozne osjetljivosti sudjeluju osobine samog djeteta, koja je uloga majčinih, a koja očevih osobina i razlikuje li se struktura prediktora s obzirom na spol i dob djeteta. Cilj istraživanja je bio provjeriti mogućnost predikcije dječje anksiozne osjetljivosti na osnovu depresivnosti i anksioznosti samog djeteta, te anksiozne osjetljivosti, anksioznosti i depresivnosti njihovih majki i očeva, kao i utvrditi eventualne spolne i dobne razlike u strukturi prediktora. U istraživanju je sudjelovalo 329 djece u dobi od 10-18 godina (56% djevojčica i 44 % dječaka) i oba njihova roditelja. Formirane su 4 podskupine s obzirom na spol i dob djece (do 14 godina i od 14-18 godina). Za svaku podskupinu provedena je stupnjevita regresijska analiza. U svim skupinama prediktorske varijable objašnjavaju oko 20% varijance anksiozne osjetljivosti. Kod mlađih dječaka kao značajan prediktor izraženosti anksiozne osjetljivosti ističe se anksioznost kao osobina i anksiozna osjetljivost oca. Kod starije skupine dječaka gubi se prediktivna značajnost očeve anksiozne osjetljivosti, dok djetetova anksioznost i dalje ima značajnu ulogu. Kod djevojčica je obrazac bitno drukčiji. U mlađoj su dobi značajni prediktori anksioznost i depresivnost samog djeteta. U starijoj se dobi gubi značaj dječjih osobina, a anksiozna osjetljivost i majke i oca preuzimaju glavnu ulogu u predikciji anksiozne osjetljivosti djevojaka. U radu će biti raspravljene teorijske i praktične implikacije dobivenih rezultata
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Anksiozna osjetljivost je strah od simptoma anksioznosti i uz njih vezanih tjelesnih promjena. Ova osobina se normalno distribuira u populaciji, nešto je izraženija kod žena, a moguće ju je mjeriti od rane dječje dobi. Istraživanja su potvrdila da je anksiozna osjetljivost čimbenik rizika za pojavu različitih psihopatoloških stanja, prije svega anksioznih poremećaja. Istraživanja podrijetla anksiozne osjetljivosti su u začetku, pri čemu su obiteljske studije relativno rijetke. Potvrđena je povezanost roditeljske i dječje anksiozne osjetljivosti, ali nalazi nisu jednoznačni. Još uvijek su ostala neodgovorena pitanja koliko u izraženosti anksiozne osjetljivosti sudjeluju osobine samog djeteta, koja je uloga majčinih, a koja očevih osobina i razlikuje li se struktura prediktora s obzirom na spol i dob djeteta. Cilj istraživanja je bio provjeriti mogućnost predikcije dječje anksiozne osjetljivosti na osnovu depresivnosti i anksioznosti samog djeteta, te anksiozne osjetljivosti, anksioznosti i depresivnosti njihovih majki i očeva, kao i utvrditi eventualne spolne i dobne razlike u strukturi prediktora. U istraživanju je sudjelovalo 329 djece u dobi od 10-18 godina (56% djevojčica i 44 % dječaka) i oba njihova roditelja. Formirane su 4 podskupine s obzirom na spol i dob djece (do 14 godina i od 14-18 godina). Za svaku podskupinu provedena je stupnjevita regresijska analiza. U svim skupinama prediktorske varijable objašnjavaju oko 20% varijance anksiozne osjetljivosti. Kod mlađih dječaka kao značajan prediktor izraženosti anksiozne osjetljivosti ističe se anksioznost kao osobina i anksiozna osjetljivost oca. Kod starije skupine dječaka gubi se prediktivna značajnost očeve anksiozne osjetljivosti, dok djetetova anksioznost i dalje ima značajnu ulogu. Kod djevojčica je obrazac bitno drukčiji. U mlađoj su dobi značajni prediktori anksioznost i depresivnost samog djeteta. U starijoj se dobi gubi značaj dječjih osobina, a anksiozna osjetljivost i majke i oca preuzimaju glavnu ulogu u predikciji anksiozne osjetljivosti djevojaka. U radu će biti raspravljene teorijske i praktične implikacije dobivenih rezultata

Projekt MZOS 130-1301675-1389

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//