Normal view MARC view ISBD view

Možemo li tehnikom pretjeranih tvrdnji mjeriti socijalno poželjno odgovaranje? / Tonković, Maša ; Galić, Zvonimir ; Jerneić, Željko.

By: Tonković Grabovac, Maša.
Contributor(s): Galić, Zvonimir [aut] | Jerneić, Željko [aut].
Material type: ArticleArticleDescription: 177 str.Other title: Can we measure social desirable responding by over-claiming technique? [Naslov na engleskom:].Subject(s): 5.06 | socijalno poželjno odgovaranje, pretjerivanje u znanju, tehnika pretjeranih tvrdnji hrv | socially desirable responding, over-claiming, over-claiming technique engOnline resources: Elektronička verzija sažetka In: 19. Dani Ramira i Zorana Bujasa 22. - 25. 4. 2009. ; Zagreb, Hrvatska 19. Dani Ramira i Zorana Bujasa - program i sažeci priopćenja str. 177Ljubotina, Damir ; Kamenov, Željka ; Mikac, Una ; Urch, DraženSummary: Socijalno poželjno odgovaranje najčešće se mjeri upitnicima u kojima se od ispitanika traži da procijene svoje slaganje s tvrdnjama koje opisuju različita uvjerenja i ponašanja. Najnoviji razvoj predstavlja Sveobuhvatni inventar socijalno poželjnog odgovaranja (Paulhus, 2006), koji operacionalizira Paulhusov dvorazinski model socijalne poželjnosti. Model na procesnoj razini razlikuje svjesno i nesvjesno, a na sadržajnoj egoističko i moralističko socijalno poželjno odgovaranje. Kombinacijom dviju nezavisnih razina dobivaju se četiri različite komponente, kojima odgovaraju skale Sveobuhvatnog inventara socijalno poželjnog odgovaranja. Međutim, konstruktna valjanost tog upitnika je problematična (Galić, Jerneić i Belavić, u tisku). Neovisno o tome koju od skala koristimo, ne možemo pouzdano tvrditi mjerimo li njome prikazivanje u socijalno poželjnom svjetlu ili neku trajnu osobinu ličnosti.. Kao alternativnu mjeru socijalno poželjnog odgovaranja Paulhus predlaže tehniku pretjeranih tvrdnji (engl. overclaiming technique). Pretjerivanje u znanju, koje se tom tehnikom mjeri, tendencija je osobe da precjenjuje upoznatost s pojmovima i činjenicama, od kojih neki/neke u stvarnosti ne postoje. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati konvergentnu i divergentnu valjanost pretjerivanja u znanju u sklopu Paulhusovog modela socijalne poželjnosti. Istraživanje je provedeno individualno na uzorku od 384 studenata. Primijenjena je tehnika pretjeranih tvrdnji te upitnici ličnosti i socijalno poželjnog odgovaranja, koji su ispunjavani u različitim motivacijskim kontekstima. Provedene analize ukazale su da povezanost indeksa pretjerivanja u znanju sa rezultatima na skalama socijalne poželjnosti i osobina ličnosti ne slijede u potpunosti obrazac predviđen Paulhusovim modelom.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Socijalno poželjno odgovaranje najčešće se mjeri upitnicima u kojima se od ispitanika traži da procijene svoje slaganje s tvrdnjama koje opisuju različita uvjerenja i ponašanja. Najnoviji razvoj predstavlja Sveobuhvatni inventar socijalno poželjnog odgovaranja (Paulhus, 2006), koji operacionalizira Paulhusov dvorazinski model socijalne poželjnosti. Model na procesnoj razini razlikuje svjesno i nesvjesno, a na sadržajnoj egoističko i moralističko socijalno poželjno odgovaranje. Kombinacijom dviju nezavisnih razina dobivaju se četiri različite komponente, kojima odgovaraju skale Sveobuhvatnog inventara socijalno poželjnog odgovaranja. Međutim, konstruktna valjanost tog upitnika je problematična (Galić, Jerneić i Belavić, u tisku). Neovisno o tome koju od skala koristimo, ne možemo pouzdano tvrditi mjerimo li njome prikazivanje u socijalno poželjnom svjetlu ili neku trajnu osobinu ličnosti.. Kao alternativnu mjeru socijalno poželjnog odgovaranja Paulhus predlaže tehniku pretjeranih tvrdnji (engl. overclaiming technique). Pretjerivanje u znanju, koje se tom tehnikom mjeri, tendencija je osobe da precjenjuje upoznatost s pojmovima i činjenicama, od kojih neki/neke u stvarnosti ne postoje. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati konvergentnu i divergentnu valjanost pretjerivanja u znanju u sklopu Paulhusovog modela socijalne poželjnosti. Istraživanje je provedeno individualno na uzorku od 384 studenata. Primijenjena je tehnika pretjeranih tvrdnji te upitnici ličnosti i socijalno poželjnog odgovaranja, koji su ispunjavani u različitim motivacijskim kontekstima. Provedene analize ukazale su da povezanost indeksa pretjerivanja u znanju sa rezultatima na skalama socijalne poželjnosti i osobina ličnosti ne slijede u potpunosti obrazac predviđen Paulhusovim modelom.

Projekt MZOS 130-0000000-3282

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//