Normal view MARC view ISBD view

Uloga i status etnologa u zaštiti kulturne baštine i ruralnog prostora / Lončar, Sanja.

By: Lončar, Sanja, etnologinja.
Material type: ArticleArticleDescription: str.Other title: The role and the status of ethnologists in protection of cultural heritage and rural space [Naslov na engleskom:].Subject(s): 6.08 | uloga, status, etnolozi, zaštita kulturne baštine i ruralnog prostora hrv | Role, status, ethnologists, protection of cultural heritage and rural space eng In: Znanstveno-stručni skup u povodu pedesete obljetnice Hrvatskog etnološkog društva: Tradicije i tendencije hrvatske etnologije: etnologija kao angažirana i etična znanost (04-05.06.2009. ; Zagreb, Hrvatska) Znanstveno-stručni skup u povodu pedesete obljetnice Hrvatskog etnološkog društva: Tradicije i tendencije hrvatske etnologije: etnologija kao angažirana i etična znanostSummary: Posljednjih godina u Hrvatskoj raste financijski i društveni interes za razvoj ruralnog prostora. Takav interes potaknuo je pojavu i odvijanje brojnih promjena. Jedna od njih – razvoj ruralnog turizma – neraskidivo je povezana s upotrebom i prezentacijom etnografske baštine. Spomenute promjene su kao kulturne pojave već postale dio znanstvenog interesa hrvatskih etnologa/antropologa. Trebaju li etnolozi/antropolozi biti samo istraživači/promatrači ili ravnopravno ostalim strukama sudjelovati i u stvaranju relevantnih dokumenata o baštini, odlučivanju i provedbi projekata njene zaštite? Koliko je angažiranih etnologa? Jesu li osposobljeni za sudjelovanje u procesima koji se odvijaju u ruralnim prostorima? Koliko su nadležne službe i javnost svjesni potrebe i uloge etnologa? U spomenutim promjenama svakodnevno sudjeluje izrazito malen broj etnologa konzervatora, a njihov posao nerijetko, i često prema potrebi, obavljaju srodne struke. U istraživanju i aktivnom sudjelovanju u razvoju ruralnog prostora sudjeluju nedovoljno. Etnografska baština sustavno ostaje zanemarivana, a njezina neistraženost, nevaloriziranost i neusmjerenost često idu u prilog degradaciji i uništavanju ruralnog prostora. Posljednjih godina povećava se broj zaposlenih etnologa konzervatora. Jesu li tek diplomirani etnolozi svojim znanjem osposobljeni za rad etnologa konzervatora? Posjeduju li temeljna znanja o ulozi struke u zaštiti kulturne baštine, poznaju li osnovnu terminologiju potrebnu za rad u interdisciplinarnom timu te načine i metode rada koji se koriste u konzervatorskoj službi? Etnolozi trebaju zauzeti stav prema postojećim problemima i predložiti njihovo rješavanje. Struka treba biti svjesna važnosti obrazovanja o kulturnoj baštini (koju se često naziva "materijalnom") i o pojavama bitnim za njezinu zaštitu i suvremeno korištenje. Etnolozi trebaju biti uključeni u izradu dokumenata koji propisuju upravljanje prostorom i baštinom (zakoni, pravilnici, konzervatorske podloge, prostorni planovi), u organiziranje predavanja, skupova, radionica, ljetnih škola na kojima će se govoriti o ulozi etnologa u službi zaštite. Cilj bi trebao biti definiranje načina obrazovanja i usavršavanja etnologa konzervatora i njihovo (brojčano i po važnosti podjednako ostalim strukama) uključivanje u procese upravljanja baštinom.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Posljednjih godina u Hrvatskoj raste financijski i društveni interes za razvoj ruralnog prostora. Takav interes potaknuo je pojavu i odvijanje brojnih promjena. Jedna od njih – razvoj ruralnog turizma – neraskidivo je povezana s upotrebom i prezentacijom etnografske baštine. Spomenute promjene su kao kulturne pojave već postale dio znanstvenog interesa hrvatskih etnologa/antropologa. Trebaju li etnolozi/antropolozi biti samo istraživači/promatrači ili ravnopravno ostalim strukama sudjelovati i u stvaranju relevantnih dokumenata o baštini, odlučivanju i provedbi projekata njene zaštite? Koliko je angažiranih etnologa? Jesu li osposobljeni za sudjelovanje u procesima koji se odvijaju u ruralnim prostorima? Koliko su nadležne službe i javnost svjesni potrebe i uloge etnologa? U spomenutim promjenama svakodnevno sudjeluje izrazito malen broj etnologa konzervatora, a njihov posao nerijetko, i često prema potrebi, obavljaju srodne struke. U istraživanju i aktivnom sudjelovanju u razvoju ruralnog prostora sudjeluju nedovoljno. Etnografska baština sustavno ostaje zanemarivana, a njezina neistraženost, nevaloriziranost i neusmjerenost često idu u prilog degradaciji i uništavanju ruralnog prostora. Posljednjih godina povećava se broj zaposlenih etnologa konzervatora. Jesu li tek diplomirani etnolozi svojim znanjem osposobljeni za rad etnologa konzervatora? Posjeduju li temeljna znanja o ulozi struke u zaštiti kulturne baštine, poznaju li osnovnu terminologiju potrebnu za rad u interdisciplinarnom timu te načine i metode rada koji se koriste u konzervatorskoj službi? Etnolozi trebaju zauzeti stav prema postojećim problemima i predložiti njihovo rješavanje. Struka treba biti svjesna važnosti obrazovanja o kulturnoj baštini (koju se često naziva "materijalnom") i o pojavama bitnim za njezinu zaštitu i suvremeno korištenje. Etnolozi trebaju biti uključeni u izradu dokumenata koji propisuju upravljanje prostorom i baštinom (zakoni, pravilnici, konzervatorske podloge, prostorni planovi), u organiziranje predavanja, skupova, radionica, ljetnih škola na kojima će se govoriti o ulozi etnologa u službi zaštite. Cilj bi trebao biti definiranje načina obrazovanja i usavršavanja etnologa konzervatora i njihovo (brojčano i po važnosti podjednako ostalim strukama) uključivanje u procese upravljanja baštinom.

Projekt MZOS 130-1300855-3477

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//