Normal view MARC view ISBD view

Seoski krajobraz kao razvojni potencijal / Cifrić, Ivan ; Trako, Tijana.

By: Cifrić, Ivan.
Contributor(s): Trako, Tijana [aut].
Material type: ArticleArticleDescription: 11-35 str.Other title: Rural Landscape as Development Potential [Naslov na engleskom: ].Subject(s): 5.05 | krajobraz, razvoj, selo, semantički diferencijal hrv | landscape, development, rural, semantic differential eng In: Znanstveni kolokvij Sadašnjost i budućnost sela i poljoprivrede Globalizacija i regionalni identitet (25.-26.09.2009. ; Osijek, Hrvatska) Globalizacija i regionalni identitet: zbornik radova sa znanstvenog kolokvija Sadašnjost i budućnost sela i poljoprivrede str. 11-35Petrač, Božidar ; Šundalić, Antun ; Zmaić, KrunoslavSummary: Doba globalizacija otvorilo je pitanje regionalnog razvoja i u tom kontekstu pitanje seoskih razvojnih potencijala. Krajobraz ima svoju ekonomsku, ekološku i estetsku vrijednost, koju u kontekstu razvojne strategije treba ozbiljno uzeti u obzir. Autori iznose rezultate empirijskog istraživanja o percepciji krajobraza. Primijenjena je metoda semantičkog diferencijala sa po 15 bipolarnih parova pridjeva. Konceptualizirano je, istraženo i analizirano šest tipova krajobraza i međusobno su komparirani rezultati percepcije kultiviranog s tehničkim, seoskog s gradskim, netaknuti sa zagađenim krajobrazom. Rezultati pokazuju statistički značajne razlike među njima. Za utvrđivanje razlika korišten je t-test, a za utvrđivanje faktora primijenjena je faktorska analiza. Faktorska analiza utvrdila je četiri dimenzije: estetsku, religijsku, te dimenzije aktivnosti i stabilnosti, koje su utvrđene i u nekim istraživanjima u svijetu. S obzirom na prigodni uzorak i samo jednog (Ekonomski fakultet u Osijeku) fakulteta, zaključci su indikativne vrijednosti.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Doba globalizacija otvorilo je pitanje regionalnog razvoja i u tom kontekstu pitanje seoskih razvojnih potencijala. Krajobraz ima svoju ekonomsku, ekološku i estetsku vrijednost, koju u kontekstu razvojne strategije treba ozbiljno uzeti u obzir. Autori iznose rezultate empirijskog istraživanja o percepciji krajobraza. Primijenjena je metoda semantičkog diferencijala sa po 15 bipolarnih parova pridjeva. Konceptualizirano je, istraženo i analizirano šest tipova krajobraza i međusobno su komparirani rezultati percepcije kultiviranog s tehničkim, seoskog s gradskim, netaknuti sa zagađenim krajobrazom. Rezultati pokazuju statistički značajne razlike među njima. Za utvrđivanje razlika korišten je t-test, a za utvrđivanje faktora primijenjena je faktorska analiza. Faktorska analiza utvrdila je četiri dimenzije: estetsku, religijsku, te dimenzije aktivnosti i stabilnosti, koje su utvrđene i u nekim istraživanjima u svijetu. S obzirom na prigodni uzorak i samo jednog (Ekonomski fakultet u Osijeku) fakulteta, zaključci su indikativne vrijednosti.

Projekt MZOS 130-1301180-0915

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//