Normal view MARC view ISBD view

Guduskani/Guduščani - Gačani: promišljanja o etnonimu Gačani i horonimu Gacka u svjetlu ranosrednjovjekovnih narativa i suvremenih historiografskih tumačenja / Gračanin, Hrvoje.

By: Gračanin, Hrvoje.
Material type: ArticleArticleDescription: 49-68 str.Other title: The Guduskani/Guduščani - Gačani: Considerations about the Ethnonym Gačani and the Choronym Gacka in Light of the Early Medieval Narratives and Modern Historiographic Interpretations [Naslov na engleskom:].Subject(s): 6.04 | Gačani-Guduskani/Guduščani, Gacka, knez Borna, ranosrednjovjekovni identiteti, 9. stoljeće hrv | the Gačani − Guduscani/Goduscani, the Gacka region, prince Borna, early medieval identities, the ninth century engOnline resources: Click here to access online In: Gacka i Otočac u srednjem vijeku (05.-06.03.2010. ; Otočac, Hrvatska) Gacka u srednjem vijeku. Zbornik radova str. 49-68Gračanin, Hrvoje ; Holjevac, ŽeljkoSummary: Nema nikakve sumnje da je najteže utemeljeno raspravljati o historiografskim problemima koji se zasnivaju na usamljenom navodu vrela ili tek pokojim izvornim noticama budući da se tu otvara polje za različita razmišljanja i domišljanja, a da konačan produkt takvoga umnog pregnuća ne mora uopće zadovoljiti. Hrvatsko rano srednjovjekovlje obiluje upravo takvim nejasnim ili nedovoljno jasnim izvornim mjestima koja omogućuju svakojaka tumačenja. Upravo stoga mnogošto nije isključivo historiografsko pitanje nego prvenstveno (i ponajviše) filološko. Jedna od takvih nedoumica tiče se etnonima Guduscani koji se imenski razrješuje kao Guduščani, a uvriježeno povezuje s horonimom Gacka i otuda poistovjećuje s Gačanima. Ovo je izlaganje poglavito zamišljeno kao pregled problematike, uz mogućnost da se iznesu i nove pretpostavke. O samom jezičnom podrijetlu imena Gūtzēkă i Guduskani, prihvaćajući praslavensku etimologiju, ne bismo se složili s mišljenjima koja u njima vide Gote jer gotska nazočnost na prostoru Liburnije i općenito Dalmacije nije bila toliko dominantna da bi se opravdala takva poveznica, a pogotovo da bi pojam o tomu opstao još nekoliko stoljeća od sloma gotske države u Italiji u 6. stoljeću. Napokon, zašto bi upravo područje Gacke bilo toliko važno Gotima da ih se tako velik broj ondje naselio kad je središte pokrajine bila Salona i njihovu pokušaji u ratu s istočnim Rimljanima (Bizantincima) išli su upravo time da se preotme taj urbanizirani prostor? Mogu se slobodno odbaciti i špekulacije o postojanju naselja Guduscum, Gata odnosno Gotiscum ili Gotisca koje da bi dalo naziv župi Gackoj jer o njemu nema nikakvog traga ni u povijesnim ni u arheološkim vrelima. I staro mišljenje da bi Guduskani zapravo potjecali s prostora današnje Srbije i s Timočanima se priključili franačkoj vlasti nije prihvatljivo jer su argumenti za takav zaključak toliko slabašni da ih gotovo ni nema. S druge strane, ne bi bilo nevjerojatno da je i u Srbiji bio kakav slavenski narod istoga imena jer se zna iz franačkih vrela da su postojali Obodriti i na sjeveru u Polablju i na jugu uz Dunav te Moravljani i sjeverno od srednjeg Dunava i u Srbiji. Kako god bilo, Bornini Guduskani / Guduščani svakako nisu oni s područja današnje Srbije. Čini se da bi bilo moguće izvesti oprezan zaključak kako je područje koje su nekoć obuhvaćali Guduskani / Guduščani bilo mnogo prostranije nego što se obično smatra i da su oni predstavljali jedan od važnih čimbenika na Borninu vladavinskom području. Njihovo je odmetništvo, kako to svjedoče franačka vrela, bitno oslabilo Borninu poziciju i on je svoj položaj uspio ojačati tek kad ih je opet podvrgnuo svojoj vlasti, može se pretpostaviti uz franačku pomoć. Možda je upravo slom Guduščana omogućio uzdizanje nove identitske skupine, u koju su nesumnjivo i oni ugradili svoj etnički supstrat, poznate pod hrvatskim imenom.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Nema nikakve sumnje da je najteže utemeljeno raspravljati o historiografskim problemima koji se zasnivaju na usamljenom navodu vrela ili tek pokojim izvornim noticama budući da se tu otvara polje za različita razmišljanja i domišljanja, a da konačan produkt takvoga umnog pregnuća ne mora uopće zadovoljiti. Hrvatsko rano srednjovjekovlje obiluje upravo takvim nejasnim ili nedovoljno jasnim izvornim mjestima koja omogućuju svakojaka tumačenja. Upravo stoga mnogošto nije isključivo historiografsko pitanje nego prvenstveno (i ponajviše) filološko. Jedna od takvih nedoumica tiče se etnonima Guduscani koji se imenski razrješuje kao Guduščani, a uvriježeno povezuje s horonimom Gacka i otuda poistovjećuje s Gačanima. Ovo je izlaganje poglavito zamišljeno kao pregled problematike, uz mogućnost da se iznesu i nove pretpostavke. O samom jezičnom podrijetlu imena Gūtzēkă i Guduskani, prihvaćajući praslavensku etimologiju, ne bismo se složili s mišljenjima koja u njima vide Gote jer gotska nazočnost na prostoru Liburnije i općenito Dalmacije nije bila toliko dominantna da bi se opravdala takva poveznica, a pogotovo da bi pojam o tomu opstao još nekoliko stoljeća od sloma gotske države u Italiji u 6. stoljeću. Napokon, zašto bi upravo područje Gacke bilo toliko važno Gotima da ih se tako velik broj ondje naselio kad je središte pokrajine bila Salona i njihovu pokušaji u ratu s istočnim Rimljanima (Bizantincima) išli su upravo time da se preotme taj urbanizirani prostor? Mogu se slobodno odbaciti i špekulacije o postojanju naselja Guduscum, Gata odnosno Gotiscum ili Gotisca koje da bi dalo naziv župi Gackoj jer o njemu nema nikakvog traga ni u povijesnim ni u arheološkim vrelima. I staro mišljenje da bi Guduskani zapravo potjecali s prostora današnje Srbije i s Timočanima se priključili franačkoj vlasti nije prihvatljivo jer su argumenti za takav zaključak toliko slabašni da ih gotovo ni nema. S druge strane, ne bi bilo nevjerojatno da je i u Srbiji bio kakav slavenski narod istoga imena jer se zna iz franačkih vrela da su postojali Obodriti i na sjeveru u Polablju i na jugu uz Dunav te Moravljani i sjeverno od srednjeg Dunava i u Srbiji. Kako god bilo, Bornini Guduskani / Guduščani svakako nisu oni s područja današnje Srbije. Čini se da bi bilo moguće izvesti oprezan zaključak kako je područje koje su nekoć obuhvaćali Guduskani / Guduščani bilo mnogo prostranije nego što se obično smatra i da su oni predstavljali jedan od važnih čimbenika na Borninu vladavinskom području. Njihovo je odmetništvo, kako to svjedoče franačka vrela, bitno oslabilo Borninu poziciju i on je svoj položaj uspio ojačati tek kad ih je opet podvrgnuo svojoj vlasti, može se pretpostaviti uz franačku pomoć. Možda je upravo slom Guduščana omogućio uzdizanje nove identitske skupine, u koju su nesumnjivo i oni ugradili svoj etnički supstrat, poznate pod hrvatskim imenom.

Projekt MZOS 130-1300620-0641

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//