Normal view MARC view ISBD view

Zapošljava li se lakše Vojislav Trifunović ili Ivan Lučić? Diskriminacija pri zapošljavanju po nacionalnoj i dobnoj osnovi / Vukelić, Anton ; Maslić Seršić, Darja.

By: Vukelić, Anton.
Contributor(s): Maslić Seršić, Darja [aut].
Material type: ArticleArticleDescription: 37-37 str.Other title: Is Vojislav Trifunović Employable than Ivan Lučić? Employment Discrimination based on Nationality and Age [Naslov na engleskom:].Subject(s): 5.06 | zapošljavanje, diskriminacija, nacionalnost, dob hrv | Employment, Discrimination, Nationality, Age engOnline resources: Elektronička verzija sažetka In: Društvene promjene i Društvena struktura, Hrvatska 20 godina kasnije (3-4.04.2009. ; Zagreb, Hrvatska) Društvene promjene i Društvena struktura, Hrvatska 20 godina kasnije str. 37-37Summary: Diskriminaciju na tržištu radne snage kao svojevrsni oblik socijalnog isključivanja pojedinih skupina određuje vjerojatnost kojom će osobe određenih socio-demografskih karakteristika pronalaziti odgovarajuće zaposlenje te njihova pozicija u odnosu na druge radno aktivne ljude istih kvalifikacija i sposobnosti. Ona je poglavito relevantna za pristup pojedinim zanimanjima, a njene krajnje konsekvence su vidljive u socijalnoj stratifikaciji društva. Ovim smo radom nastojali utvrditi postoji li diskriminacija pri zapošljavanju po nacionalnoj i dobnoj osnovi u nekim segmentima hrvatskog tržišta radne snage. Polazeći od pretpostavke da rezultati prethodnih anketnih istraživanja kojima su propitivani hrvatski poslodavci o njihovom ponašanju i stavovima pri zapošljavanju kandidata ne odgovaraju nužno realnom ponašanju u kontekstu svakodnevnih životnih situacija te da poslodavci na pitanja o diskriminaciji odgovaraju u skladu s društveno poželjnim vrijednostima, proveli smo eksperimentalnu provjeru jednakosti prilika u traženju posla koje imaju osobe hrvatske ili srpske nacionalnosti, mlađe ili srednje životne dobi. Analiza diskriminacije po nacionalnom kriteriju čini se svrsishodna osobito u kontekstu složenih nacionalnih odnosa u Hrvatskoj te kao mogući aspekt propitivanja socijalne distance u onom dijelu koji se odnosi na poželjne suradnike. Propitivanje postojanja diskriminacije po dobi je relevantno iz razloga što se dob gotovo u pravilu izdvaja kao nezaobilazan kriterij selekcije radne snage, a istraživanja pokazuju kako vjerojatnost ponovnog zapošljavanja nezaposlenih osoba opada s njihovom dobi. U našem smo istraživanju na uzorku od preko 600 natječaja na području grada Zagreba kroz više mjeseci mjerili postojanje diskriminacije po nacionalnoj i dobnoj osnovi prilikom poziva kandidata da pristupe selekciji za traženi posao. Na sve natječaje koji su periodu od početka listopada do kraja prosinca 2008. objavljeni na ključnim i za tu svrhu specijaliziranim web portalima, te u glavnim dnevnim listovima, a nisu zahtijevali predaju popratne dokumentacije, slali smo elektroničku verziju ponude za posao dviju zamišljenih osoba čiji su životopisi u potpunosti odgovarali zahtjevima raspisanog natječaja za posao. U prvom dijelu istraživanja slane su paralelne aplikacije osobe tipičnog hrvatskog, odnosno srpskog imena i prezimena (bili su to naši zamišljeni tražitelji posla, Ivan i Martina Lučić te Vojislav i Jovanka Trifunović), a u drugom je jedan kandidat bio u dvadesetim, a drugi u četrdesetim godinama života. Bilježili smo prve odgovore potencijalnih poslodavaca na ostavljene kontakt podatke, pa se naši rezultati odnose samo na prvi krug selekcije i ne zahvaćaju konačan izbor. Njihova analiza izdvaja ona radna mjesta, zanimanja i natječaje kod kojih su poslodavci i/ili njihove službe skloniji neravnopravnom tretiranju kandidata.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Diskriminaciju na tržištu radne snage kao svojevrsni oblik socijalnog isključivanja pojedinih skupina određuje vjerojatnost kojom će osobe određenih socio-demografskih karakteristika pronalaziti odgovarajuće zaposlenje te njihova pozicija u odnosu na druge radno aktivne ljude istih kvalifikacija i sposobnosti. Ona je poglavito relevantna za pristup pojedinim zanimanjima, a njene krajnje konsekvence su vidljive u socijalnoj stratifikaciji društva. Ovim smo radom nastojali utvrditi postoji li diskriminacija pri zapošljavanju po nacionalnoj i dobnoj osnovi u nekim segmentima hrvatskog tržišta radne snage. Polazeći od pretpostavke da rezultati prethodnih anketnih istraživanja kojima su propitivani hrvatski poslodavci o njihovom ponašanju i stavovima pri zapošljavanju kandidata ne odgovaraju nužno realnom ponašanju u kontekstu svakodnevnih životnih situacija te da poslodavci na pitanja o diskriminaciji odgovaraju u skladu s društveno poželjnim vrijednostima, proveli smo eksperimentalnu provjeru jednakosti prilika u traženju posla koje imaju osobe hrvatske ili srpske nacionalnosti, mlađe ili srednje životne dobi. Analiza diskriminacije po nacionalnom kriteriju čini se svrsishodna osobito u kontekstu složenih nacionalnih odnosa u Hrvatskoj te kao mogući aspekt propitivanja socijalne distance u onom dijelu koji se odnosi na poželjne suradnike. Propitivanje postojanja diskriminacije po dobi je relevantno iz razloga što se dob gotovo u pravilu izdvaja kao nezaobilazan kriterij selekcije radne snage, a istraživanja pokazuju kako vjerojatnost ponovnog zapošljavanja nezaposlenih osoba opada s njihovom dobi. U našem smo istraživanju na uzorku od preko 600 natječaja na području grada Zagreba kroz više mjeseci mjerili postojanje diskriminacije po nacionalnoj i dobnoj osnovi prilikom poziva kandidata da pristupe selekciji za traženi posao. Na sve natječaje koji su periodu od početka listopada do kraja prosinca 2008. objavljeni na ključnim i za tu svrhu specijaliziranim web portalima, te u glavnim dnevnim listovima, a nisu zahtijevali predaju popratne dokumentacije, slali smo elektroničku verziju ponude za posao dviju zamišljenih osoba čiji su životopisi u potpunosti odgovarali zahtjevima raspisanog natječaja za posao. U prvom dijelu istraživanja slane su paralelne aplikacije osobe tipičnog hrvatskog, odnosno srpskog imena i prezimena (bili su to naši zamišljeni tražitelji posla, Ivan i Martina Lučić te Vojislav i Jovanka Trifunović), a u drugom je jedan kandidat bio u dvadesetim, a drugi u četrdesetim godinama života. Bilježili smo prve odgovore potencijalnih poslodavaca na ostavljene kontakt podatke, pa se naši rezultati odnose samo na prvi krug selekcije i ne zahvaćaju konačan izbor. Njihova analiza izdvaja ona radna mjesta, zanimanja i natječaje kod kojih su poslodavci i/ili njihove službe skloniji neravnopravnom tretiranju kandidata.

Projekt MZOS 130-1301422-1421

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//