Normal view MARC view ISBD view

Ljubavna lirika Marina Držića / Tomislav Bogdan.

By: Bogdan, Tomislav.
Material type: ArticleArticleDescription: 65-87 str.Other title: Marin Držić's amorous lyric poetry [Naslov na engleskom:].Subject(s): 6.03 | petrarkizam, Pietro Bembo, nepetrarkistički elementi, Mahniti Orlando, formalni eksperimenti hrv | Petrarchism, Pietro Bembo, non-Petrarchistic elements, Orlando furioso, formal experiments eng In: Marin Držić: 1508-2008 (5-7. studenog 2008. ; Zagreb, Hrvatska) Marin Držić: 1508-2008 ; Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa održanog 5-7. studenoga 2008. u Zagrebu str. 65-87Batušić, Nikola ; Fališevac, DunjaSummary: U radu se pokušavaju relativizirati neki uobičajeni stavovi o ljubavnoj lirici Marina Držića te se obrazlaže zbog čega bi je trebalo promatrati kao nezanemariv korak u povijesti žanra u starom Dubrovniku. Budući da je već podosta pisano o tome što se u njoj podudara s Petrarkinim Kanconijerom i s dubrovačkom književnom tradicijom, više pozornosti posvećuje se onim njezinim značajkama po kojima se Držić razlikuje od svojih domaćih prethodnika i suvremenika, kao i onim elementima u Držićevoj zbirci koji su nepetrarkistički ili s petrarkizmom samo rubno kompatibilni (npr. zaljubljeni lirski subjekt ženskoga roda, obrada carpe diem teme, malobrojna senzualna priželjkivanja). Pokazuje se, među ostalim, da je Držićeva pjesma br. 15 prijevod 126. i 127. oktave iz 23. pjevanja Mahnitog Orlanda, poznatoga spjeva Ludovica Ariosta, što je najstariji poznati prijevod iz toga djela u hrvatskoj književnosti. Marin Držić je od domaćih prethodnika preuzeo pojedinačne elemente petrarkističkoga diskurza, osobito one na motivskoj i figuralnoj razini, te način na koji ih je iznio, ali koncepciju svoje male zbirke i način na koji je petrarkizam učinio njezinom dominantom zasigurno nije. Oni su, baš kao i Držićeva suzdržanost prema senzualizmu, vjerojatno posljedica načelna utjecaja reforme ljubavne lirike što ju je u Italiji proveo Pietro Bembo. Držić prostor slobode, prostor u kojemu se odvija aemulatio, pronalazi i u nekim formalnim značajkama tekstova, odnosno u zaoštravanju ograničenja što ih one pjesniku nameću.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
Item type Current location Call number Status Notes Date due Barcode Item holds
Rad s konferencije Rad s konferencije Knjižnica FFZG
SNZ
Available zatražite skeniranje na snz@ffzg.hr 1305232768
Total holds: 0

U radu se pokušavaju relativizirati neki uobičajeni stavovi o ljubavnoj lirici Marina Držića te se obrazlaže zbog čega bi je trebalo promatrati kao nezanemariv korak u povijesti žanra u starom Dubrovniku. Budući da je već podosta pisano o tome što se u njoj podudara s Petrarkinim Kanconijerom i s dubrovačkom književnom tradicijom, više pozornosti posvećuje se onim njezinim značajkama po kojima se Držić razlikuje od svojih domaćih prethodnika i suvremenika, kao i onim elementima u Držićevoj zbirci koji su nepetrarkistički ili s petrarkizmom samo rubno kompatibilni (npr. zaljubljeni lirski subjekt ženskoga roda, obrada carpe diem teme, malobrojna senzualna priželjkivanja). Pokazuje se, među ostalim, da je Držićeva pjesma br. 15 prijevod 126. i 127. oktave iz 23. pjevanja Mahnitog Orlanda, poznatoga spjeva Ludovica Ariosta, što je najstariji poznati prijevod iz toga djela u hrvatskoj književnosti. Marin Držić je od domaćih prethodnika preuzeo pojedinačne elemente petrarkističkoga diskurza, osobito one na motivskoj i figuralnoj razini, te način na koji ih je iznio, ali koncepciju svoje male zbirke i način na koji je petrarkizam učinio njezinom dominantom zasigurno nije. Oni su, baš kao i Držićeva suzdržanost prema senzualizmu, vjerojatno posljedica načelna utjecaja reforme ljubavne lirike što ju je u Italiji proveo Pietro Bembo. Držić prostor slobode, prostor u kojemu se odvija aemulatio, pronalazi i u nekim formalnim značajkama tekstova, odnosno u zaoštravanju ograničenja što ih one pjesniku nameću.

Projekt MZOS 130-1301070-1057

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//