Normal view MARC view ISBD view

"Atraktivnost" vs. "običnost" – stvaranje baštine u svrhu oblikovanja turističke ponude / Petrović Leš, Tihana ; Kelemen, Petra ; Lončar, Sanja.

By: Petrović Leš, Tihana.
Contributor(s): Kelemen, Petra [aut] | Lončar, Sanja, etnologinja [aut].
Material type: ArticleArticleDescription: 26-26 str.Other title: "Attractiveness" vs. "commonness" – the creation of heritage for the purpose of shaping tourist offer [Naslov na engleskom:].Subject(s): 6.08 | "atraktivnost", "običnost", baština, turizam hrv | "attractiveness", "commonness", heritage, tourism eng In: Znanstveno-stručni skup Hrvatskog etnološkog društva "Kako žive seljaci? Identitet, reprezentacije, kulturne prakse suvremenog seljaštva" (10-11.06.2010. ; Zagreb, Hrvatska) Znanstveno-stručni skup Hrvatskog etnološkog društva "Kako žive seljaci? Identitet, reprezentacije, kulturne prakse suvremenog seljaštva" str. 26-26Summary: Izlaganje donosi rezultate istraživanja u Vinodolu provedenih tijekom 2008. i 2009. godine, kojima se ispitivalo oblikovanje kulturnih politika i stvaranje turističkih projekata. Naglasak je pritom bio stavljen na nekoliko tema: suvenirsku ponudu, godišnje običaje, vjerovanja, kulturne manifestacije, tradicijsku prehranu i graditeljstvo, pri čemu se nisu promatrali izolirani lokaliteti već šira kulturno-povijesno formirana regija. Istraživanjem se nastojalo obuhvatiti percepciju i razmišljanja lokalnog stanovništva te onih koji osmišljavaju turističku ponudu i aktivnije su u nju uključeni. S jedne strane istraženo je dosadašnje korištenje etnografskih elemenata u okviru turističke ponude, dok su s druge strane prepoznati i pojedini dosad neiskorišteni elementi. Kao značajni kohezijski i identifikacijski faktori regije izdvojile su se životne priče stanovnika, odnosno dijelovi obiteljske povijesti povezani s dominantnim zanimanjem muškaraca do sedamdesetih godina 20. stoljeća. Naime, prema prikupljenim podacima, u velikom broju vinodolskih obitelji kroz nekoliko generacija muški su se članovi bavili zidarstvom i klesarstvom te nerijetko migrirali u europske i izvaneuropske zemlje, čime je uvelike bio obilježen život cijelih obitelji. Ove priče su stanovnici navodili kao pozadinu za objašnjenje tema koje smo mi kao istraživači prepoznali kao pogodne za oblikovanje buduće turističke ponude. Iako one i danas snažno prožimaju pojedinačne, obiteljske i lokalne povijesti, stanovništvo, ali i stvaratelji kulturnih politika, smatraju ih "preobičnima" i "nedovoljno atraktivnima" za uključivanje u turizam. Stoga ćemo ovim izlaganjem propitati je li i na koji način moguće "običan život" prikazati u turističkom kontekstu ili je za stvaranje "turističke atrakcije" nužno "izolirati" pojedine, "dovoljno atraktivne", elemente, primjerice tradicijske obrte, prehranu i graditeljstvo koji se pri osmišljavanju turističkih sadržaja često koriste. U ovome se kontekstu nameće pitanje tko sudjeluje u izlučivanju ovih elemenata, pripisuje im značenje baštine i time ih ujedno legitimizira kao pogodne za uključivanje u turističku ponudu.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Izlaganje donosi rezultate istraživanja u Vinodolu provedenih tijekom 2008. i 2009. godine, kojima se ispitivalo oblikovanje kulturnih politika i stvaranje turističkih projekata. Naglasak je pritom bio stavljen na nekoliko tema: suvenirsku ponudu, godišnje običaje, vjerovanja, kulturne manifestacije, tradicijsku prehranu i graditeljstvo, pri čemu se nisu promatrali izolirani lokaliteti već šira kulturno-povijesno formirana regija. Istraživanjem se nastojalo obuhvatiti percepciju i razmišljanja lokalnog stanovništva te onih koji osmišljavaju turističku ponudu i aktivnije su u nju uključeni. S jedne strane istraženo je dosadašnje korištenje etnografskih elemenata u okviru turističke ponude, dok su s druge strane prepoznati i pojedini dosad neiskorišteni elementi. Kao značajni kohezijski i identifikacijski faktori regije izdvojile su se životne priče stanovnika, odnosno dijelovi obiteljske povijesti povezani s dominantnim zanimanjem muškaraca do sedamdesetih godina 20. stoljeća. Naime, prema prikupljenim podacima, u velikom broju vinodolskih obitelji kroz nekoliko generacija muški su se članovi bavili zidarstvom i klesarstvom te nerijetko migrirali u europske i izvaneuropske zemlje, čime je uvelike bio obilježen život cijelih obitelji. Ove priče su stanovnici navodili kao pozadinu za objašnjenje tema koje smo mi kao istraživači prepoznali kao pogodne za oblikovanje buduće turističke ponude. Iako one i danas snažno prožimaju pojedinačne, obiteljske i lokalne povijesti, stanovništvo, ali i stvaratelji kulturnih politika, smatraju ih "preobičnima" i "nedovoljno atraktivnima" za uključivanje u turizam. Stoga ćemo ovim izlaganjem propitati je li i na koji način moguće "običan život" prikazati u turističkom kontekstu ili je za stvaranje "turističke atrakcije" nužno "izolirati" pojedine, "dovoljno atraktivne", elemente, primjerice tradicijske obrte, prehranu i graditeljstvo koji se pri osmišljavanju turističkih sadržaja često koriste. U ovome se kontekstu nameće pitanje tko sudjeluje u izlučivanju ovih elemenata, pripisuje im značenje baštine i time ih ujedno legitimizira kao pogodne za uključivanje u turističku ponudu.

Projekt MZOS 130-1300855-3477

Projekt MZOS 130-1890667-1040

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//