Normal view MARC view ISBD view

Bugari, Franci i južna Panonija u IX. stoljeću. Reinterpretacija povijesnih izvora / Gračanin, Hrvoje.

By: Gračanin, Hrvoje.
Material type: ArticleArticleDescription: 3-22 str.Other title: The Bulgars, the Franks, and South Pannonia in the Ninth Century. The REintepretation of Historical Sources [Naslov na engleskom:].Subject(s): 6.04 | Bugari, Franci, južna Panonija, 9. stoljeće hrv | the Bulgars, the Franks, South Pannonia, the 9th century engOnline resources: Click here to access online In: VIII. međunarodni znanstveni skup "Hrvati i Bugari kroz stoljeća - povijest, kultura, umjetnost i jezik" (23-24.09.2010. ; Zagreb - Đakovo, Hrvatska) Hrvati i Bugari kroz stoljeća. Povijest, kultura, umjetnost i jezik / Хървати и Българи през вековете. История, култура, изкуство и език. Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog u Zagrebu i Đakovu, 23.-24. rujna 2010 str. 3-22Karbić, Damir ; Luetić, TihanaSummary: U radu se analiziraju svjedočanstva o odnosima Franaka i Bugara i o bugarskoj nazočnosti u južnoj Panoniji odnosno na prostoru između rijeka Drave, Save i Dunava u 9. stoljeću. Prvenstvena se pozornost pridaje pitanju bugarske vlasti u istočnom dijelu južne Panonije, današnjoj Slavoniji i Srijemu, s čim u vezi se pretresa uvriježeno historiografsko stajalište koje zagovara bugarsku političku dominaciju nad tim područjem tijekom nekoliko desetljeća. Ukazuje se na to da je takvo mišljenje ponajprije historiografski konstrukt koji, prema ovdje ponuđenom tumačenju, ne odgovara nužno stvarnim povijesnim okolnostima. Odnosi Franaka i Bugara u srednjem Podunavlju doživjeli su tijekom 9. stoljeća punu preobrazbu od otvoreno neprijateljskih do savezničkih, što se nužno odrazilo i na prilike u južnoj Panoniji, iako ona nije bila u središtu bugarskog zanimanja. Ratni pohodi koje su poduzimali bugarski vladari (827., 829., 853.) nisu imali trajnijeg utjecaja na stanje u južnoj Panoniji. U prvom je doduše kratkotrajno uspostavljeno bugarsko vrhovništvo nad dijelovima južne Panonije u donjem Podravlju, ali je posljednji vojni udar doživio potpun neuspjeh. S druge strane, može se pretpostaviti da je savsko-dravsko-dunavsko međurječje igralo važnu ulogu u diplomatskim aktivnostima budući da su jamačno ovim prostorom prolazila uzajamna franačka i bugarska poslanstva. Čini se da u historiografiji uvriježeno mišljenje kako su Bugari dulje vrijeme, iako s prekidima vladali istočnim dijelom južne Panonije (istočnom Slavonijom i Srijemom) pomna raščlamba vrela ne podupire. Ne samo da nema izričitih svjedočanstava koja bi govorila tomu u prilog, nego i indicijski dokazi prije upućuju na zaključak da je franački utjecaj bio stalan i gotovo neprekinut tijekom čitavog 9. stoljeća na prostoru čitavog savsko-dravsko-dunavskog međurječja. Napokon, bugarski interesi ležali su sjeveroistočnije, ali još više južno od glavnog bugarskog područja, na tlu Bizanta.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

U radu se analiziraju svjedočanstva o odnosima Franaka i Bugara i o bugarskoj nazočnosti u južnoj Panoniji odnosno na prostoru između rijeka Drave, Save i Dunava u 9. stoljeću. Prvenstvena se pozornost pridaje pitanju bugarske vlasti u istočnom dijelu južne Panonije, današnjoj Slavoniji i Srijemu, s čim u vezi se pretresa uvriježeno historiografsko stajalište koje zagovara bugarsku političku dominaciju nad tim područjem tijekom nekoliko desetljeća. Ukazuje se na to da je takvo mišljenje ponajprije historiografski konstrukt koji, prema ovdje ponuđenom tumačenju, ne odgovara nužno stvarnim povijesnim okolnostima. Odnosi Franaka i Bugara u srednjem Podunavlju doživjeli su tijekom 9. stoljeća punu preobrazbu od otvoreno neprijateljskih do savezničkih, što se nužno odrazilo i na prilike u južnoj Panoniji, iako ona nije bila u središtu bugarskog zanimanja. Ratni pohodi koje su poduzimali bugarski vladari (827., 829., 853.) nisu imali trajnijeg utjecaja na stanje u južnoj Panoniji. U prvom je doduše kratkotrajno uspostavljeno bugarsko vrhovništvo nad dijelovima južne Panonije u donjem Podravlju, ali je posljednji vojni udar doživio potpun neuspjeh. S druge strane, može se pretpostaviti da je savsko-dravsko-dunavsko međurječje igralo važnu ulogu u diplomatskim aktivnostima budući da su jamačno ovim prostorom prolazila uzajamna franačka i bugarska poslanstva. Čini se da u historiografiji uvriježeno mišljenje kako su Bugari dulje vrijeme, iako s prekidima vladali istočnim dijelom južne Panonije (istočnom Slavonijom i Srijemom) pomna raščlamba vrela ne podupire. Ne samo da nema izričitih svjedočanstava koja bi govorila tomu u prilog, nego i indicijski dokazi prije upućuju na zaključak da je franački utjecaj bio stalan i gotovo neprekinut tijekom čitavog 9. stoljeća na prostoru čitavog savsko-dravsko-dunavskog međurječja. Napokon, bugarski interesi ležali su sjeveroistočnije, ali još više južno od glavnog bugarskog područja, na tlu Bizanta.

Projekt MZOS 130-1300620-0641

Projekt MZOS 252-2522632-2631

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//