Normal view MARC view ISBD view

Kako je Milivoj Solar prestao biti „zabavan” i postao „trivijalan” (Teorijski pomak od termina zabavne prema terminu trivijalne književnosti) / Nikolić, Davor.

By: Nikolić, Davor, kroatist.
Material type: materialTypeLabelArticleDescription: 262-263.Other title: Milivoj Solar's Journey from „Amusement” to „Trivia” (Solar's Theoretical Shift from the Term Amusement Literature to the Term Trivial Literature) [Naslov na engleskom:].Subject(s): 6.03 | zabavna književnost, trivijalna književnost, Milivoj Solar, književna teorija hrv | amusement literature, trivial literature, Milivoj Solar, literary theory engOnline resources: Click here to access online In: Peti hrvatski slavistički kongres (07-10.09.2010. ; Rijeka, Hrvatska) Peti hrvatski slavistički kongres, Zbornik sažetaka str. 262-263Turk, MarijaSummary: U ovom se radu prikazuje odnos jednog od najvažnijih hrvatskih književnih teoretičara Milivoja Solara prema terminu zabavne, odnosno trivijalne književnosti. Književnoteorijski spor oko davanja prednosti jednom terminu nauštrb drugog (a i sa svijesti o supostojanju barem još par termina – npr. kič, šund, popularna književnost itd.) događa se kako na razini cjelokupne znanosti o književnosti (problem je to i za povijest književnosti, a pogotovo za književnu kritiku) tako i na razini promišljanja jednog autora. Neprijeporno je kako je baš Solar ključni autor koji je u hrvatskoj znanosti o književnosti sustavno od šezdesetih godina XX. st. promišljao ovu problematiku. Tijekom četrdesetak godina mnogo toga se promijenilo u općoj znanosti o književnosti, što je i utjecalo na Solarova promišljanja, ali je, barem u hrvatskim okvirima, i on cijelo to vrijeme presudno utjecao na razumijevanje ove problematike. Solarov put kroz problematiku postojanja i definiranja one druge književnosti, tj. književnosti koja nije priznata kao vrhunski vrijedna, možemo u širem smislu pratiti kroz sva autorova djela. Ipak, eksplicitno se tom problematikom bavio u četirima autorskim knjigama: Pitanja poetike, Teorija književnosti, Suvremena svjetska književnost i Laka i teška književnost. Upravo pregledom tih knjiga pokušat će se prikazati kako je autor pomaknuo svoj teorijski obzor s termina zabavne prema terminu trivijalne književnosti, ali i kako je došlo do promjene u izboru ključnih aspekata za određivanje statusa i naravi te i takve književnosti. Na koncu će biti prikazana i autorova leksikografska „točka na i” u njegovoj posljednjoj knjizi Književni leksikon, gdje se i eksplicitno zaključuje kako se trivijalna književnost može odrediti jedino na razini recepcije, čime se odustaje od pokušaja pronalaženja razlike u strukturi djela trivijalne i vrhunske književnosti.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

U ovom se radu prikazuje odnos jednog od najvažnijih hrvatskih književnih teoretičara Milivoja Solara prema terminu zabavne, odnosno trivijalne književnosti. Književnoteorijski spor oko davanja prednosti jednom terminu nauštrb drugog (a i sa svijesti o supostojanju barem još par termina – npr. kič, šund, popularna književnost itd.) događa se kako na razini cjelokupne znanosti o književnosti (problem je to i za povijest književnosti, a pogotovo za književnu kritiku) tako i na razini promišljanja jednog autora. Neprijeporno je kako je baš Solar ključni autor koji je u hrvatskoj znanosti o književnosti sustavno od šezdesetih godina XX. st. promišljao ovu problematiku. Tijekom četrdesetak godina mnogo toga se promijenilo u općoj znanosti o književnosti, što je i utjecalo na Solarova promišljanja, ali je, barem u hrvatskim okvirima, i on cijelo to vrijeme presudno utjecao na razumijevanje ove problematike. Solarov put kroz problematiku postojanja i definiranja one druge književnosti, tj. književnosti koja nije priznata kao vrhunski vrijedna, možemo u širem smislu pratiti kroz sva autorova djela. Ipak, eksplicitno se tom problematikom bavio u četirima autorskim knjigama: Pitanja poetike, Teorija književnosti, Suvremena svjetska književnost i Laka i teška književnost. Upravo pregledom tih knjiga pokušat će se prikazati kako je autor pomaknuo svoj teorijski obzor s termina zabavne prema terminu trivijalne književnosti, ali i kako je došlo do promjene u izboru ključnih aspekata za određivanje statusa i naravi te i takve književnosti. Na koncu će biti prikazana i autorova leksikografska „točka na i” u njegovoj posljednjoj knjizi Književni leksikon, gdje se i eksplicitno zaključuje kako se trivijalna književnost može odrediti jedino na razini recepcije, čime se odustaje od pokušaja pronalaženja razlike u strukturi djela trivijalne i vrhunske književnosti.

Projekt MZOS 130-1300787-0789

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha