Normal view MARC view ISBD view

Informativni složenac – analiza retoričkih vrsta unutar informativnih emisija hrvatskih televizija / Vančura, Alma ; Tomić, Diana.

By: Vančura, Alma.
Contributor(s): Tomić, Diana [aut].
Material type: ArticleArticleDescription: 105-106 str.Other title: INFORMATION CASSEROLE - Analysis of Rhetoric Genres in the News of Croatian Televisions [Naslov na engleskom:].Subject(s): 6.03 | informativne emisije, infotainment, retoričke vrste, strategije hrv | news, infotainment, rhetoric genres, strategies eng In: XXIV. međunarodni znanstveni skup HDPL, Proučavanja diskursa i dijaloga između teorije metoda i primjene (20.-22.05.2010 ; Osijek, Hrvatska) Proučavanja diskursa i dijaloga između teorije, metoda i primjene str. 105-106Summary: U radu se analizira format središnjih informativnih emisija hrvatskih televizija s obzirom na retoričke vrste. Kriteriji su za podjelu retoričkih vrsta brojni (Škarić, 2003), a retorička praksa današnjice, posebice medija, otvara nove mogućnosti klasifikacije. S druge strane, format informativnih emisija na televiziji uvelike je određen i ciljem djelovanja na publiku te se posljednjih godina sve češće govori o zabavnom karakteru informativnih emisija (eng. infotainment) što naravno utječe i na prisutnost pojedinih retoričkih vrsta unutar formata. U informativnim emisijama možemo pronaći neke retoričke vrste spomenute u Škarićevoj podjeli (2003): anketu, intervju i razgovor na temu kao dio skupine razgovora, potom kratke monologe od kojih bi se većina mogla naći u informativnoj emisiji, te posebne govorne vrste od kojih se u novije vrijeme prijenos (javljanja s mjesta događaja) često susreće u televizijskim "dnevnicima". Letica (2003) ne nudi klasifikaciju nego detaljan opis pojedinih vrsta u sklopu televizijskog medija, što u ovom radu služi kao dodatan temelj za analizu korpusa s obzirom da se uključuju tipične televizijske vrste. Cilj je rada odrediti koje retoričke vrste prevladavaju u informativnim emisijama hrvatskih televizija (na temelju postojećih klasifikacija ili opisa), njihovo trajanje i vremenski udio unutar emisije, odrediti vezu nmeđu vrstama unutar samog formata (polifonost svake od njih) te provjeriti koliko elementi formata određuju strategiju emisije, odnosno miješanje strategija. Analiza je provedena na korpusu od 15 informativnih emisija (po pet sa svake hrvatske televizije) u trajanju preko osam sati. Rezultati pokazuju da je očekivano najveći udio vijesti i najava te polifonost vrsta unutar formata, no i priličan broj različitih komentara. Isto tako, vidljiva je razlika u strukturi informativne emisije nacionalne televizije u odnosu na komercijalne.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

U radu se analizira format središnjih informativnih emisija hrvatskih televizija s obzirom na retoričke vrste. Kriteriji su za podjelu retoričkih vrsta brojni (Škarić, 2003), a retorička praksa današnjice, posebice medija, otvara nove mogućnosti klasifikacije. S druge strane, format informativnih emisija na televiziji uvelike je određen i ciljem djelovanja na publiku te se posljednjih godina sve češće govori o zabavnom karakteru informativnih emisija (eng. infotainment) što naravno utječe i na prisutnost pojedinih retoričkih vrsta unutar formata. U informativnim emisijama možemo pronaći neke retoričke vrste spomenute u Škarićevoj podjeli (2003): anketu, intervju i razgovor na temu kao dio skupine razgovora, potom kratke monologe od kojih bi se većina mogla naći u informativnoj emisiji, te posebne govorne vrste od kojih se u novije vrijeme prijenos (javljanja s mjesta događaja) često susreće u televizijskim "dnevnicima". Letica (2003) ne nudi klasifikaciju nego detaljan opis pojedinih vrsta u sklopu televizijskog medija, što u ovom radu služi kao dodatan temelj za analizu korpusa s obzirom da se uključuju tipične televizijske vrste. Cilj je rada odrediti koje retoričke vrste prevladavaju u informativnim emisijama hrvatskih televizija (na temelju postojećih klasifikacija ili opisa), njihovo trajanje i vremenski udio unutar emisije, odrediti vezu nmeđu vrstama unutar samog formata (polifonost svake od njih) te provjeriti koliko elementi formata određuju strategiju emisije, odnosno miješanje strategija. Analiza je provedena na korpusu od 15 informativnih emisija (po pet sa svake hrvatske televizije) u trajanju preko osam sati. Rezultati pokazuju da je očekivano najveći udio vijesti i najava te polifonost vrsta unutar formata, no i priličan broj različitih komentara. Isto tako, vidljiva je razlika u strukturi informativne emisije nacionalne televizije u odnosu na komercijalne.

Projekt MZOS 130-0000000-3096

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//