Normal view MARC view ISBD view

Izvori stresa u radu nastavnika u visokom obrazovanju / Slišković, Ana ; Maslić Seršić, Darja.

By: Slišković, Ana.
Contributor(s): Maslić Seršić, Darja [aut].
Material type: ArticleArticleDescription: 169-169 str.Other title: Sorces of stress among university teachers [Naslov na engleskom:].Subject(s): 5.06 | izvori stresa, sveučilišni nastavnici hrv | sources of stress, university teachers engOnline resources: Elektronička verzija sažetka In: Dani Ramira i Zorana Bujasa 20 ; 2011 07.-09.04. 2011. ; Zgreb, Hrvatska 20. dani Ramira i Zorana Bujasa : knjiga sažetaka = 20th Ramiro and Zoran Bujas’ Days : book of abstracts str. 169-169Čorkalo Biruški, Dinka. ; Vukasović, TenaSummary: Rad u akademskoj zajednici je donedavno smatran visoko zadovoljavajućim, a zanimanje sveučilišnog profesora često je isticano kao primjer zanimanja s niskim stupnjem izloženosti stresu u radu. S obzirom na promjene strukture i uvjeta rada u ustanovama visokog obrazovanja, cilj našeg istraživanja bio je utvrditi izvore stresa u radu nastavnika zaposlenih u visokom obrazovanju te istražiti razlike u izloženosti izvorima stresa među pojedinim zvanjima. Metodom vođenih grupnih diskusija identificirale smo 125 karakterističnih izvora stresa u radu sveučilišnih nastavnika. U sljedećem smo koraku konstruirale preliminarnu, a nakon primjene na prigodnom uzorku nastavnika, i konačnu verziju Upitnika o izloženosti stresu u radu za sveučilišne nastavnike. Upitnik pokazuje zadovoljavajuće metrijske karakteristike, a sadrži 45 čestica koje definiraju šest latentnih dimenzija izvora stresa: radno opterećenje, materijalne/tehničke uvjete rada, odnose na poslu, studente, organizaciju rada i društvene uvjete rada. Zadatak je ispitanika da na skali od 6 stupnjeva procijene koliko je pojedini izvor stresa prisutan u njihovom poslu.Upitnik smo primijenile na 1170 nastavnika u znanstveno-nastavnim i suradničkim zvanjima, zaposlenima na sveučilištima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Rezultati su pokazali prisutnost različitih izvora stresa u radu, a najvišim se, u prosjeku, pokazala izloženost stresorima vezanim uz međuljudske odnose na poslu, društvene uvjete rada i radno opterećenje. Žene u odnosu na muškarce u prosjeku izvještavaju o većoj prisutnosti izvora stresa u svom poslu. Osobe u znanstveno-nastavnim zvanjima u prosjeku procjenjuju veću prisutnost stresora vezanih uz materijalne/tehničke uvjete rada i organizaciju rada od osoba u suradničkim zvanjima koje, pak, u većoj mjeri procjenjuju prisutnost stresora vezanih uz međuljudske odnose. Redovni profesori u prosjeku izvještavaju o manjoj izloženosti stresorima u svom poslu od izvanrednih profesora, docenata i asistenata.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Rad u akademskoj zajednici je donedavno smatran visoko zadovoljavajućim, a zanimanje sveučilišnog profesora često je isticano kao primjer zanimanja s niskim stupnjem izloženosti stresu u radu. S obzirom na promjene strukture i uvjeta rada u ustanovama visokog obrazovanja, cilj našeg istraživanja bio je utvrditi izvore stresa u radu nastavnika zaposlenih u visokom obrazovanju te istražiti razlike u izloženosti izvorima stresa među pojedinim zvanjima. Metodom vođenih grupnih diskusija identificirale smo 125 karakterističnih izvora stresa u radu sveučilišnih nastavnika. U sljedećem smo koraku konstruirale preliminarnu, a nakon primjene na prigodnom uzorku nastavnika, i konačnu verziju Upitnika o izloženosti stresu u radu za sveučilišne nastavnike. Upitnik pokazuje zadovoljavajuće metrijske karakteristike, a sadrži 45 čestica koje definiraju šest latentnih dimenzija izvora stresa: radno opterećenje, materijalne/tehničke uvjete rada, odnose na poslu, studente, organizaciju rada i društvene uvjete rada. Zadatak je ispitanika da na skali od 6 stupnjeva procijene koliko je pojedini izvor stresa prisutan u njihovom poslu.Upitnik smo primijenile na 1170 nastavnika u znanstveno-nastavnim i suradničkim zvanjima, zaposlenima na sveučilištima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Rezultati su pokazali prisutnost različitih izvora stresa u radu, a najvišim se, u prosjeku, pokazala izloženost stresorima vezanim uz međuljudske odnose na poslu, društvene uvjete rada i radno opterećenje. Žene u odnosu na muškarce u prosjeku izvještavaju o većoj prisutnosti izvora stresa u svom poslu. Osobe u znanstveno-nastavnim zvanjima u prosjeku procjenjuju veću prisutnost stresora vezanih uz materijalne/tehničke uvjete rada i organizaciju rada od osoba u suradničkim zvanjima koje, pak, u većoj mjeri procjenjuju prisutnost stresora vezanih uz međuljudske odnose. Redovni profesori u prosjeku izvještavaju o manjoj izloženosti stresorima u svom poslu od izvanrednih profesora, docenata i asistenata.

Projekt MZOS 130-1301422-1421

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//