Normal view MARC view ISBD view

Prediktori psihološke dobrobiti roditelja adolescenata / Keresteš, Gordana ; Brković, Irma ; Kuterovac Jagodić, Gordana.

By: Keresteš, Gordana.
Contributor(s): Kuterovac-Jagodić, Gordana [aut] | Brković, Irma [aut].
Material type: ArticleArticleDescription: 120-120 str.Other title: Predictors of psychological well-being among adolescents' parents [Naslov na engleskom:].Subject(s): 5.06 | majke, očevi, adolescenti, psihološka dobrobit hrv | mothers, fathers, adolescents, well-being engOnline resources: Elektronička verzija sažetka In: 20. Dani Ramira i Zorana Bujasa 07. - 09. 04. 2011. ; Zagreb, Hrvatska 20. Dani Ramira i Zorana Bujasa - Sažeci priopćenja str. 120-120Čorkalo Biruški, Dinka ; Vukasović, TenaSummary: Teoretičari životnog ciklusa obitelji i sistemsko-obiteljske perspektive ističu da je ulazak najstarijeg djeteta u obitelji u adolescenciju iznimno zahtjevno razdoblje obiteljskog života. Pritom pretpostavljaju da se roditelji teže prilagođavaju djetetovu prijelazu u adolescenciju od same djece i da u tom razdoblju, češće nego u drugim razdobljima života, pokazuju znakove narušene psihološke dobrobiti. Međutim, vrlo je malo empirijskih spoznaja o činiteljima koji su povezani s psihološkom dobrobiti roditelja adolescenata. U ovom radu, kojim je obuhvaćeno 356 majki i 328 očeva čije je najstarije dijete na prijelazu u adolescentnu dob, ispitana je povezanost psihološke dobrobiti roditelja konceptualizirane u okviru višedimenzionalnog modela Carol Ryff (1989 ; Ryff & Keyes, 1995) s percipiranim negativnim promjenama u vlastitu tjelesnom i kognitivnom funkcioniranju karakterističnim za srednju odraslu dob, učestalošću sukoba roditelj-dijete, bračnim zadovoljstvom te ukupnim životnim stresom i dostupnom socijalnom podrškom. Ispitani prediktori objasnili su značajni dio varijance svih šest dimenzija psihološke dobrobiti očeva (do 52%) i majki (do 43%). Stres i podrška pokazali su se najznačajnijim, a konflikti s djetetom najmanje značajnim prediktorima. Percipirane negativne promjene povezane s razvojem u srednjoj odrasloj dobi bile su prediktivnije za majčinu nego za očevu psihološku dobrobit, dok je bračno zadovoljstvo više doprinosilo očevoj nego majčinoj dobrobiti. Unatoč ovim razlikama, obrasci povezanosti ispitivanih prediktora s dimenzijama psihološke dobrobiti uglavnom su bili slični za očeve i majke. Rezultati pokazuju da je psihološka dobrobit roditelja adolescenata povezana s individualnim, obiteljskim i širim kontekstualnim činiteljima, pri čemu kvaliteta odnosa s djetetom, izražena učestalošću međusobnih sukoba, ima slabiju ulogu od one koja se teorijski pretpostavlja.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Teoretičari životnog ciklusa obitelji i sistemsko-obiteljske perspektive ističu da je ulazak najstarijeg djeteta u obitelji u adolescenciju iznimno zahtjevno razdoblje obiteljskog života. Pritom pretpostavljaju da se roditelji teže prilagođavaju djetetovu prijelazu u adolescenciju od same djece i da u tom razdoblju, češće nego u drugim razdobljima života, pokazuju znakove narušene psihološke dobrobiti. Međutim, vrlo je malo empirijskih spoznaja o činiteljima koji su povezani s psihološkom dobrobiti roditelja adolescenata. U ovom radu, kojim je obuhvaćeno 356 majki i 328 očeva čije je najstarije dijete na prijelazu u adolescentnu dob, ispitana je povezanost psihološke dobrobiti roditelja konceptualizirane u okviru višedimenzionalnog modela Carol Ryff (1989 ; Ryff & Keyes, 1995) s percipiranim negativnim promjenama u vlastitu tjelesnom i kognitivnom funkcioniranju karakterističnim za srednju odraslu dob, učestalošću sukoba roditelj-dijete, bračnim zadovoljstvom te ukupnim životnim stresom i dostupnom socijalnom podrškom. Ispitani prediktori objasnili su značajni dio varijance svih šest dimenzija psihološke dobrobiti očeva (do 52%) i majki (do 43%). Stres i podrška pokazali su se najznačajnijim, a konflikti s djetetom najmanje značajnim prediktorima. Percipirane negativne promjene povezane s razvojem u srednjoj odrasloj dobi bile su prediktivnije za majčinu nego za očevu psihološku dobrobit, dok je bračno zadovoljstvo više doprinosilo očevoj nego majčinoj dobrobiti. Unatoč ovim razlikama, obrasci povezanosti ispitivanih prediktora s dimenzijama psihološke dobrobiti uglavnom su bili slični za očeve i majke. Rezultati pokazuju da je psihološka dobrobit roditelja adolescenata povezana s individualnim, obiteljskim i širim kontekstualnim činiteljima, pri čemu kvaliteta odnosa s djetetom, izražena učestalošću međusobnih sukoba, ima slabiju ulogu od one koja se teorijski pretpostavlja.

Projekt MZOS 130-1301683-1400

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//