Normal view MARC view ISBD view

Kako iskrivljavanje odgovora utječe na konstruktnu valjanost upitnika ličnosti? / Tonković, Maša ; Jerneić, Željko ; Galić, Zvonimir ; Parmač Kovačić, Maja.

By: Tonković Grabovac, Maša.
Contributor(s): Galić, Zvonimir [aut] | Jerneić, Željko [aut] | Parmač Kovačić, Maja [aut].
Material type: ArticleArticleDescription: 183-183 str.Other title: How faking influences the construct validity of personality questionnaires? [Naslov na engleskom:].Subject(s): 5.06 | iskrivljavanje odgovora, upitnici ličnosti, konstruktna valjanost hrv | faking, personality questionnaires, construct validity engOnline resources: Elektronička verzija sažetka In: 20. Dani Ramira i Zorana Bujasa 7.-9.04.2011. ; Zagreb, Hrvatska 20. Dani Ramira i Zorana Bujasa: Knjiga sažetaka str. 183-183Čorkalo Biruški, Dinka ; Vukasović, TenaSummary: Istraživanja u kojima se provjerava utjecaj iskrivljavanja odgovora na konstruktnu valjanost upitnika ličnosti daju proturječne rezultate. Dok je u nekim istraživanjima konstruktna valjanost upitnika očuvana, u drugima je bitno narušena. Razlog proturječnim nalazima možemo potražiti u različitim pristupima u formiranju komparativnih grupa za koje se pretpostavlja da se razlikuju u stupnju iskrivljavanja odgovora. Dosad su usporedbe najčešće temeljene na kandidatima za posao nasuprot onima koji to nisu, na grupama formiranim prema visokim ili niskim rezultatima na skalama socijalne poželjnosti, te na ispitanicima koji su upitnik ličnosti rješavali uz standardnu uputu nasuprot onima koji su poticani na iskrivljavanje. Nedostatak je ovih strategija što se o stupnju iskrivljavanja odgovora zaključuje indirektno, polazeći od pretpostavke da se ovako formirane grupe uistinu razlikuju u stupnju iskrivljavanja odgovora. Ta pretpostavka ne mora nužno biti točna. Zbog toga je cilj ovog istraživanja bio provjeriti utjecaj iskrivljavanja odgovora na konstruktnu valjanost upitnika ličnosti korištenjem direktne mjere lažiranja odgovora. U istraživanju je sudjelovalo 415 studenata koji su pet-faktorski upitnik ličnosti prvo rješavali uz uputu da odgovaraju iskreno, a zatim uz uputu kojom je poticano iskrivljavanje odgovora. Razlika u rezultatima na upitniku ličnosti između ove dvije primjene predstavljala je direktnu mjeru iskrivljavanja svakog ispitanika. Prema medijanu direktne mjere iskrivljavanja, sudionike smo dodatno podijelili u dvije grupe – „visokog“ i „niskog“ stupnja iskrivljavanja. Na taj smo način, zajedno sa situacijom iskrenog odgovaranja, formirali tri grupe koje su se međusobno razlikovale u stupnju iskrivljavanja te između njih usporedili interkorelacije mjerenih osobina ličnosti. Dobiveni rezultati upućuju na zaključak da iskrivljavanje odgovora narušava konstruktnu valjanost upitnika ličnosti i u grupi s „visokim“ i u grupi s „niskim“ stupnjem iskrivljavanja.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Istraživanja u kojima se provjerava utjecaj iskrivljavanja odgovora na konstruktnu valjanost upitnika ličnosti daju proturječne rezultate. Dok je u nekim istraživanjima konstruktna valjanost upitnika očuvana, u drugima je bitno narušena. Razlog proturječnim nalazima možemo potražiti u različitim pristupima u formiranju komparativnih grupa za koje se pretpostavlja da se razlikuju u stupnju iskrivljavanja odgovora. Dosad su usporedbe najčešće temeljene na kandidatima za posao nasuprot onima koji to nisu, na grupama formiranim prema visokim ili niskim rezultatima na skalama socijalne poželjnosti, te na ispitanicima koji su upitnik ličnosti rješavali uz standardnu uputu nasuprot onima koji su poticani na iskrivljavanje. Nedostatak je ovih strategija što se o stupnju iskrivljavanja odgovora zaključuje indirektno, polazeći od pretpostavke da se ovako formirane grupe uistinu razlikuju u stupnju iskrivljavanja odgovora. Ta pretpostavka ne mora nužno biti točna. Zbog toga je cilj ovog istraživanja bio provjeriti utjecaj iskrivljavanja odgovora na konstruktnu valjanost upitnika ličnosti korištenjem direktne mjere lažiranja odgovora. U istraživanju je sudjelovalo 415 studenata koji su pet-faktorski upitnik ličnosti prvo rješavali uz uputu da odgovaraju iskreno, a zatim uz uputu kojom je poticano iskrivljavanje odgovora. Razlika u rezultatima na upitniku ličnosti između ove dvije primjene predstavljala je direktnu mjeru iskrivljavanja svakog ispitanika. Prema medijanu direktne mjere iskrivljavanja, sudionike smo dodatno podijelili u dvije grupe – „visokog“ i „niskog“ stupnja iskrivljavanja. Na taj smo način, zajedno sa situacijom iskrenog odgovaranja, formirali tri grupe koje su se međusobno razlikovale u stupnju iskrivljavanja te između njih usporedili interkorelacije mjerenih osobina ličnosti. Dobiveni rezultati upućuju na zaključak da iskrivljavanje odgovora narušava konstruktnu valjanost upitnika ličnosti i u grupi s „visokim“ i u grupi s „niskim“ stupnjem iskrivljavanja.

Projekt MZOS 130-0000000-3282

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//