Normal view MARC view ISBD view

Razvoj konsonantskih skupina /s + C/ kod djece s umjetnom pužnicom / Tomić, Diana ; Mildner, Vesna.

By: Tomić, Diana.
Contributor(s): Mildner, Vesna [aut].
Material type: materialTypeLabelArticleDescription: 92-93.Other title: Acquisition of #sC clusters in Croatian children with CI [Naslov na engleskom:].Subject(s): 6.03 | umjetna pužnica, djeca, konsonantske skupina, hrvatski jezik hrv | cochlear implant, children, clusters, Croatian language eng In: VII. međunarodni simpozij verbotonalnog sistema: Čovjek i govor - 50 godina (19-21.05.2011. ; Zagreb, Hrvatska) Čovjek i govor - 50 godina SUVAG-a : [knjiga sažetaka] str. 92-93Dulčić, AdindaSummary: Pravilan izgovor konsonantskih skupina jedan je od razvojnih fonoloških procesa. Početak i završetak javljanja tog fonološkog procesa ovisi o jeziku odnosno o broju konsonantskih skupina koje se u jeziku pojavljuju. Hrvatski jezik obiluje konsonantskim skupinama (150) zbog čega je razvojni put nešto drugačiji nego u ostalim jezicima u kojima je provedeno slično istraživanje. Početak usvajanja javlja konsonantskih skupina /s + C/ u hrvatskom započinje u dobi oko 24 mjeseca (<25% točnih odgovora) slično kao i u norveškom. U hebrejskom razvoj započinje ranije, već tijekom prve godine dok u engleskom oko započinje s 2 ; 6 godina. Osim dobi u kojoj započinje ili završava javljanje ovog fonološkog procesa, načini realizacije konsonantskih skupina daju korisne informacije o urednom govorno jezičnom razvoju. Ostvarenje prvog ili drugog člana konsonantske skupine uvjetovano je principom sonornosti. Stoga je, s obzirom na napetost u slogu očekivano da će se riječ stol ostvariti kao tol dok grašak kao gašak, te se takve realizacije mogu smatrati tipičnima, dok se realizacija riječi stol kao sol može smatrati odstupanjem, odnosno fonološkim poremećajem. Cilj ovog rada je istražiti razvojne obrasce realizacija konsonantskih skupina /s + C/ kod djece urednog sluha i djece s umjetnom pužnicom, te ih usporediti kako bi se dobio bolji uvid u fonološki razvoj djece s oštećenjima sluha . U istraživanju je sudjelovalo 30 djece urednog govorno-jezičnog razvoja i 15 djece s umjetnom pužnicom rehabilitirane po Verbotonalnoj metodi. Riječi s ciljnim konsonantskim skupinama dobivene su kroz igru i zadatak imenovanja slika. Usporedba načina realizacije ciljnih skupina pokazuje da se slušna dob pri početku razvoja konsonantskih skupina kod djece s umjetnom pužnicom može povezati s kronološkom dobi djece uredna sluha. Također, tipična ostvarenja konsonantskih skupina među djecom s ugrađenom umjetnom pužnicom potvrđuju uspjeh umjetne pužnice kao slušnog pomagala i rehabilitacije po Verbotonalnoj metodi.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Pravilan izgovor konsonantskih skupina jedan je od razvojnih fonoloških procesa. Početak i završetak javljanja tog fonološkog procesa ovisi o jeziku odnosno o broju konsonantskih skupina koje se u jeziku pojavljuju. Hrvatski jezik obiluje konsonantskim skupinama (150) zbog čega je razvojni put nešto drugačiji nego u ostalim jezicima u kojima je provedeno slično istraživanje. Početak usvajanja javlja konsonantskih skupina /s + C/ u hrvatskom započinje u dobi oko 24 mjeseca (<25% točnih odgovora) slično kao i u norveškom. U hebrejskom razvoj započinje ranije, već tijekom prve godine dok u engleskom oko započinje s 2 ; 6 godina. Osim dobi u kojoj započinje ili završava javljanje ovog fonološkog procesa, načini realizacije konsonantskih skupina daju korisne informacije o urednom govorno jezičnom razvoju. Ostvarenje prvog ili drugog člana konsonantske skupine uvjetovano je principom sonornosti. Stoga je, s obzirom na napetost u slogu očekivano da će se riječ stol ostvariti kao tol dok grašak kao gašak, te se takve realizacije mogu smatrati tipičnima, dok se realizacija riječi stol kao sol može smatrati odstupanjem, odnosno fonološkim poremećajem. Cilj ovog rada je istražiti razvojne obrasce realizacija konsonantskih skupina /s + C/ kod djece urednog sluha i djece s umjetnom pužnicom, te ih usporediti kako bi se dobio bolji uvid u fonološki razvoj djece s oštećenjima sluha . U istraživanju je sudjelovalo 30 djece urednog govorno-jezičnog razvoja i 15 djece s umjetnom pužnicom rehabilitirane po Verbotonalnoj metodi. Riječi s ciljnim konsonantskim skupinama dobivene su kroz igru i zadatak imenovanja slika. Usporedba načina realizacije ciljnih skupina pokazuje da se slušna dob pri početku razvoja konsonantskih skupina kod djece s umjetnom pužnicom može povezati s kronološkom dobi djece uredna sluha. Također, tipična ostvarenja konsonantskih skupina među djecom s ugrađenom umjetnom pužnicom potvrđuju uspjeh umjetne pužnice kao slušnog pomagala i rehabilitacije po Verbotonalnoj metodi.

Projekt MZOS 130-0000000-3096

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha