Normal view MARC view ISBD view

Književnost franjevaca Bosne Srebrene u književnoj historiografiji / Grmača, Dolores.

By: Grmača, Dolores.
Material type: ArticleArticleDescription: str.Other title: The treatment of literary works of franciscans from the province of Bosna Srebrena in literary historiography [Naslov na engleskom:].Subject(s): 6.03 | franjevačka književnost, Bosna Srebrena, književna historiografija hrv | literary works of franciscans, the province of Bosna Srebrena, literary historiography eng In: Prvi bosanskohercegovački slavistički kongres (26-28.05.2011. ; Sarajevo, Bosna i Hercegovina)Summary: U književnim je povijestima redovito naglašavan doprinos franjevaca Bosne Srebrene dopreporodnoj hrvatskoj književnosti. Stalna mjesta u književnoj historiografiji koja se mogu uočiti polaze od činjenice da se o hrvatskoj književnosti u Bosni može govoriti isključivo zahvaljujući fratrima na periferiji moćnog Osmanskog Carstva. Potom da je riječ o književnosti koja je inicirana protureformacijskim ciljevima, te je stoga isključivo utilitarna i didaktično-nabožna karaktera. Posebice se ističe iznimna popularnost na koju nailaze knjige vjerskoga sadržaja, koje sa sobom nose svu prtljagu srednjovjekovnog katolicizma (Krešimir Georgijević). S jedne strane dakle književni povjesničari ističu pragmatičnu ulogu i nisku estetsku razinu franjevačke književnosti, dok s druge pak strane upućuju na vitalnu ulogu franjevačke jezične prakse u 17. i 18. stoljeću u stvaranju temelja hrvatskoga jezičnoga standarda. Svojevrsni je dakle paradoks u tome što je mjesto franjevačke popularne književnosti koja sudjeluje u važnim integracijskim procesima razvoja književnog jezika u književnoj hijerarhiji posve marginalno (Joana Rapacka). U središtu je ovoga rada propitivanje strategija oblikovanja mjesta kulturne periferije koje se nudi franjevačkoj književnosti u hrvatskome književnom kanonu, što ga posreduju i održavaju književne historiografije. Rasvjetljavanje mehanizama oblikovanja nacionalnog kanona trebalo bi reći nešto više o pozicioniranju popularne književnosti i sociokulturnome kontekstu književnosti u Bosni i Hercegovini, gdje tijekom 17. i 18. stoljeća ne postoji književnost visokog stila.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

U književnim je povijestima redovito naglašavan doprinos franjevaca Bosne Srebrene dopreporodnoj hrvatskoj književnosti. Stalna mjesta u književnoj historiografiji koja se mogu uočiti polaze od činjenice da se o hrvatskoj književnosti u Bosni može govoriti isključivo zahvaljujući fratrima na periferiji moćnog Osmanskog Carstva. Potom da je riječ o književnosti koja je inicirana protureformacijskim ciljevima, te je stoga isključivo utilitarna i didaktično-nabožna karaktera. Posebice se ističe iznimna popularnost na koju nailaze knjige vjerskoga sadržaja, koje sa sobom nose svu prtljagu srednjovjekovnog katolicizma (Krešimir Georgijević). S jedne strane dakle književni povjesničari ističu pragmatičnu ulogu i nisku estetsku razinu franjevačke književnosti, dok s druge pak strane upućuju na vitalnu ulogu franjevačke jezične prakse u 17. i 18. stoljeću u stvaranju temelja hrvatskoga jezičnoga standarda. Svojevrsni je dakle paradoks u tome što je mjesto franjevačke popularne književnosti koja sudjeluje u važnim integracijskim procesima razvoja književnog jezika u književnoj hijerarhiji posve marginalno (Joana Rapacka). U središtu je ovoga rada propitivanje strategija oblikovanja mjesta kulturne periferije koje se nudi franjevačkoj književnosti u hrvatskome književnom kanonu, što ga posreduju i održavaju književne historiografije. Rasvjetljavanje mehanizama oblikovanja nacionalnog kanona trebalo bi reći nešto više o pozicioniranju popularne književnosti i sociokulturnome kontekstu književnosti u Bosni i Hercegovini, gdje tijekom 17. i 18. stoljeća ne postoji književnost visokog stila.

Projekt MZOS 130-1301070-1057

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//