Normal view MARC view ISBD view

Rodna diskriminacija u RH u obitelji, obrazovanju, poslu i politici / Kamenov, Željka ; Huić, Aleksandra ; Jelić, Margareta ; Ajduković, Dean ; Baranović, Branislava ; Galić, Branka ; Jugović, Ivana ; Leinert-Novosel, Smiljana.

By: Kamenov, Željka.
Contributor(s): Baranović, Branislava [aut] | Jugović, Ivana [aut] | Leinert-Novosel, Smiljana [aut] | Ajduković, Dean [aut] | Huić, Aleksandra [aut] | Jelić, Margareta [aut] | Galić, Branka, sociolog [aut].
Material type: ArticleArticleDescription: 62-62 str.Other title: Gender discrimination in Croatia in family, education, work and politics [Naslov na engleskom: ].Subject(s): 5.06 | rodna diskriminacija ; percepcija rodne neravnopravnosti ; iskustvo rodne diskriminacije, stavovi o rodnim ulogama, rodne predrasude hrv | gender discrimination ; perception of gender inequality ; experience of gender discrimination ; attitudes towards gender roles ; gender prejudice eng In: XVII. Dani psihologije u Zadru (27. - 29. 05. 2010. ; Zadar, Hrvatska) Sažetci radova XVII. Dani psihologije str. 62-62Sorić, Izabela ; Ćubela Adorić, Vera ; Gregov, Ljiljana ; Penezić, ZvjezdanSummary: Bez obzira na proklamiranu ravnopravnost, žene i muškarci u Hrvatskoj još uvijek nisu ostvarili društvenu rodnu jednakost, pri čemu se čini kako su žene u društveno nepovoljnijem položaju u odnosu na muškarce u različitim životnim područjima. Dosadašnja istraživanja nisu uspjela dati odgovor na pitanje koliko su građani/ke RH upoznati/e s problemom rodne diskriminacije, te je stoga cilj ovog istraživanja bio na sveobuhvatan način ispitati percepciju, stavove i iskustva rodne diskriminacije. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 1363 sudionika. Radi se o slučajnom nacionalno reprezentativnom uzorku osoba starijih od 15 godina stratificiranom prema regiji i veličini naselja, uz kontrolu spola, dobi te stupnja obrazovanja. Primijenjen je opsežan instrument namijenjen ispitivanju percepcije, iskustva i stavova o rodnoj diskriminaciji, kako općenito tako i u obitelji, sustavu obrazovanja, na poslu, te u politici. Hrvatski građani/ke iskazuju relativno nizak stupanj rodnih predrasuda te imaju u većoj mjeri egalitarne nego tradicionalne stavove o rodnim ulogama u četiri ispitivana područja. Neravnopravnost u većoj mjeri percipiraju na poslu/tržištu rada i u obitelji, nego u području obrazovanja i politike. Oko 20% sudionika doživjelo je neki oblik neravnopravnog tretmana u svojoj obitelji, u usporedbi s područjem posla/tržišta rada i obrazovanja u kojima je rodnu diskriminaciju doživjelo oko 10% sudionika/ca. Nalazi pokazuju kako su građani/ke svjesni nejednakog tretmana žena u RH, pri čemu veću neravnopravnost percipiraju same žene, nisko obrazovani, ruralno stanovništvo i osobe srednje i starije dobi.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Bez obzira na proklamiranu ravnopravnost, žene i muškarci u Hrvatskoj još uvijek nisu ostvarili društvenu rodnu jednakost, pri čemu se čini kako su žene u društveno nepovoljnijem položaju u odnosu na muškarce u različitim životnim područjima. Dosadašnja istraživanja nisu uspjela dati odgovor na pitanje koliko su građani/ke RH upoznati/e s problemom rodne diskriminacije, te je stoga cilj ovog istraživanja bio na sveobuhvatan način ispitati percepciju, stavove i iskustva rodne diskriminacije. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 1363 sudionika. Radi se o slučajnom nacionalno reprezentativnom uzorku osoba starijih od 15 godina stratificiranom prema regiji i veličini naselja, uz kontrolu spola, dobi te stupnja obrazovanja. Primijenjen je opsežan instrument namijenjen ispitivanju percepcije, iskustva i stavova o rodnoj diskriminaciji, kako općenito tako i u obitelji, sustavu obrazovanja, na poslu, te u politici. Hrvatski građani/ke iskazuju relativno nizak stupanj rodnih predrasuda te imaju u većoj mjeri egalitarne nego tradicionalne stavove o rodnim ulogama u četiri ispitivana područja. Neravnopravnost u većoj mjeri percipiraju na poslu/tržištu rada i u obitelji, nego u području obrazovanja i politike. Oko 20% sudionika doživjelo je neki oblik neravnopravnog tretmana u svojoj obitelji, u usporedbi s područjem posla/tržišta rada i obrazovanja u kojima je rodnu diskriminaciju doživjelo oko 10% sudionika/ca. Nalazi pokazuju kako su građani/ke svjesni nejednakog tretmana žena u RH, pri čemu veću neravnopravnost percipiraju same žene, nisko obrazovani, ruralno stanovništvo i osobe srednje i starije dobi.

Projekt MZOS 130-1301422-1420

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//