Normal view MARC view ISBD view

Svoja, žuđena, nikad zadobivena : predodžbe Bosne u novijoj hrvatskoj književnosti / Marina Protrka Štimec.

By: Protrka Štimec, Marina.
Material type: materialTypeLabelArticleDescription: 429-438.Other title: Our, Wanted, Never Gained. Perceptions of Bosnia in Newer Croatian Literature [Naslov na engleskom:].Subject(s): 6.03 | Hrvatska književnost, orijentalizam, okcidentalizam, Matija Mažuranić, Bosna, antemurale christianitatis hrv | Croatian literature, orientalism, okcidentalism, Matija Mažuranić, Bosnia, antemurale christianitatis engOnline resources: Click here to access online In: Bosanskohercegovački slavistički kongres I : zbornik radova. Knj. 2, Književnost str. 429-438Summary: Dugotrajna percepcija vlastitog geopolitičkog prostora kao predziđa kršćanstva (Antemurale Christianitatis) u hrvatskoj je književnosti povezana s vizijom neprijateljskog, prijetećeg Istoka. Njegova vojna nadmoć, kulturna i religijska različitost povijesno su utemeljivale diskurzivno stvaranje političke granice prema Bosni. Poimanje Bosne i pripadajućeg stanovništva kao "Turaka" u hrvatskoj se književnosti 19. stoljeća, dosljedno prevladavajućoj ideologiji sveslavenske (kasnije južnoslavenske) uzajamnosti, drastično mijenja o čemu svjedoče onodobni diskurzivni spomenici jačajućem interesu za "istokrvnu braću drugog vjerozakona". Teme i prilozi u tadašnjoj književnoj periodici, putopisima (Matije Mažuranića, Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Adolfa Vebera Tkalčevića), novelama i romanima (Ksavera Šandora Gjalskoga, Josipa Eugena Tomića) i epici (npr. Luke Botića) na novi način koncipiraju granicu vlastitog identiteta prema Bosni. Ubrzano upoznavanje svoga koje je istodobno blisko i posve nepoznato u ovom je slučaju istodobno posljedica nacionalnointegracijske ideologije, ali i orijentalističke čežnje za egzotičnim Drugim. U izlaganju ću predstaviti osnovne strategije diskurzivnog stvaranja Istoka, granice i vlastitog narativnog identiteta koje su nastale kroz hrvatsku knj. 19. stoljeća, te način na koji su se održale kroz književnost 20. st.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Dugotrajna percepcija vlastitog geopolitičkog prostora kao predziđa kršćanstva (Antemurale Christianitatis) u hrvatskoj je književnosti povezana s vizijom neprijateljskog, prijetećeg Istoka. Njegova vojna nadmoć, kulturna i religijska različitost povijesno su utemeljivale diskurzivno stvaranje političke granice prema Bosni. Poimanje Bosne i pripadajućeg stanovništva kao "Turaka" u hrvatskoj se književnosti 19. stoljeća, dosljedno prevladavajućoj ideologiji sveslavenske (kasnije južnoslavenske) uzajamnosti, drastično mijenja o čemu svjedoče onodobni diskurzivni spomenici jačajućem interesu za "istokrvnu braću drugog vjerozakona". Teme i prilozi u tadašnjoj književnoj periodici, putopisima (Matije Mažuranića, Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Adolfa Vebera Tkalčevića), novelama i romanima (Ksavera Šandora Gjalskoga, Josipa Eugena Tomića) i epici (npr. Luke Botića) na novi način koncipiraju granicu vlastitog identiteta prema Bosni. Ubrzano upoznavanje svoga koje je istodobno blisko i posve nepoznato u ovom je slučaju istodobno posljedica nacionalnointegracijske ideologije, ali i orijentalističke čežnje za egzotičnim Drugim. U izlaganju ću predstaviti osnovne strategije diskurzivnog stvaranja Istoka, granice i vlastitog narativnog identiteta koje su nastale kroz hrvatsku knj. 19. stoljeća, te način na koji su se održale kroz književnost 20. st.

Projekt MZOS 130-0000000-0836

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha