Normal view MARC view ISBD view

Kockanje zagrebačkih adolescenata – uloga psihopatskih obilježja ličnosti, rizičnog i delinkventnog ponašanja / Ricijaš, Neven ; Dodig, Dora ; Huić, Aleksandra ; Kranželić, Valentina.

By: Ricijaš, Neven.
Contributor(s): Dodig, Dora [aut] | Kranželić, Valentina | Huić, Aleksandra [aut].
Material type: ArticleArticleDescription: str.Other title: Gambling of Adolescents in Zagreb - the Role of Psychopatic Personality Traits, Risk and Delinquent Behaviour [Naslov na engleskom:].Subject(s): 5.06 | 5.07 | kockanje, igre na sreću, adolescenti, rizična ponašanja hrv | gambling, games of chance, adolescents, risk behaviour engOnline resources: Elektronička verzija sažetka In: Dani Zorana i Ramira Bujasa (7.-9.04.2011. ; Zagreb, Hrvatska)Summary: Iako je u Hrvatskoj svaki oblik kockanja, odnosno igara na sreću, zakonom zabranjen maloljetnicima, rezultati nekih domaćih istraživanja, ali i klinička praksa, pokazuju kako se mladi uključuju u različite oblike kockarskih aktivnosti. S obzirom da u Hrvatskoj ne postoje sveobuhvatni podaci o kockanju adolescenata i njihovoj rizičnosti, provedeno je pilot istraživanje s ciljem utvrđivanja navika i obilježja kockanja zagrebačkih srednjoškolaca. Također nas je zanimalo postoje li razlike između društvenih, rizičnih i problemskih kockara s obzirom na spol, dob i vrstu škole, te kakva je uloga psihopatskih obilježja ličnosti te rizičnog i delinkventnog ponašanja u objašnjavanju rizičnosti kockanja. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku zagrebačkih srednjoškolaca (N=261) u tri vrste srednjih škola – (1) gimnazija, (2) strukovna četverogodišnja i (3) strukovna trogodišnja škola. Dob sudionika kreće se od 14 do 19 godina života (M=16, 5). Prikupljeni su podaci o socio-demografskim obilježjima i navikama kockanja adolescenata, te su primijenjeni Inventar psihopatskih osobina mladih i Upitnik samoiskaza rizičnog i delinkventnog ponašanja mladih. S ciljem utvrđivanja rizičnosti kockanja primijenjena je modificirana verzija South Oaks inventara kockanja (SOGS-RA). Rezultati pokazuju kako je 81% srednjoškolaca barem jedanput u životu kockalo, pri čemu dječaci kockaju češće od djevojaka. Udio problemskih kockara iznosi 11% što je dvostruko više nego što pokazuju inozemna istraživanja, pri čemu nema razlike u rizičnosti s obzirom na dob, školski uspjeh i vrstu škole. Značajnim prediktorima rizičnog kockanja adolescenata pokazali su se spol, rizično seksualno ponašanje, sudjelovanje u krađama i razbojništvima te impulzivnost i neodgovornost, kao dio psihopatološkog obrasca ličnosti. Čini se kako su ove osobine ličnosti općenito povezane s rizičnim i delikventnim ponašanjem, pa tako značajno predviđaju i problemsko kockanje adolescenata.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Iako je u Hrvatskoj svaki oblik kockanja, odnosno igara na sreću, zakonom zabranjen maloljetnicima, rezultati nekih domaćih istraživanja, ali i klinička praksa, pokazuju kako se mladi uključuju u različite oblike kockarskih aktivnosti. S obzirom da u Hrvatskoj ne postoje sveobuhvatni podaci o kockanju adolescenata i njihovoj rizičnosti, provedeno je pilot istraživanje s ciljem utvrđivanja navika i obilježja kockanja zagrebačkih srednjoškolaca. Također nas je zanimalo postoje li razlike između društvenih, rizičnih i problemskih kockara s obzirom na spol, dob i vrstu škole, te kakva je uloga psihopatskih obilježja ličnosti te rizičnog i delinkventnog ponašanja u objašnjavanju rizičnosti kockanja. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku zagrebačkih srednjoškolaca (N=261) u tri vrste srednjih škola – (1) gimnazija, (2) strukovna četverogodišnja i (3) strukovna trogodišnja škola. Dob sudionika kreće se od 14 do 19 godina života (M=16, 5). Prikupljeni su podaci o socio-demografskim obilježjima i navikama kockanja adolescenata, te su primijenjeni Inventar psihopatskih osobina mladih i Upitnik samoiskaza rizičnog i delinkventnog ponašanja mladih. S ciljem utvrđivanja rizičnosti kockanja primijenjena je modificirana verzija South Oaks inventara kockanja (SOGS-RA). Rezultati pokazuju kako je 81% srednjoškolaca barem jedanput u životu kockalo, pri čemu dječaci kockaju češće od djevojaka. Udio problemskih kockara iznosi 11% što je dvostruko više nego što pokazuju inozemna istraživanja, pri čemu nema razlike u rizičnosti s obzirom na dob, školski uspjeh i vrstu škole. Značajnim prediktorima rizičnog kockanja adolescenata pokazali su se spol, rizično seksualno ponašanje, sudjelovanje u krađama i razbojništvima te impulzivnost i neodgovornost, kao dio psihopatološkog obrasca ličnosti. Čini se kako su ove osobine ličnosti općenito povezane s rizičnim i delikventnim ponašanjem, pa tako značajno predviđaju i problemsko kockanje adolescenata.

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//