Normal view MARC view ISBD view

Utjecaj prostornog položaja i valencije riječi na pamćenje / Tonković, Mirjana ; Vranić, Andrea.

By: Tonković, Mirjana psihologinja.
Contributor(s): Vranić, Andrea [aut].
Material type: ArticleArticleDescription: 154-154 str.Other title: Effects of spatial position and word valence on memory [Naslov na engleskom:].Subject(s): 5.06 | metaforička reprezentacija afekata, utemeljena kognicija, pamćenje hrv | metaphorical representation of affect, grounded cognition, memory eng In: XVIII. Dani psihologije u Zadru (24.-26. 05. 2012. ; Zadar, Hrvatska) XVIII. Dani psihologije u Zadru, Sažeci radova str. 154-154Penezić, Zvjezdan ; Ćubela Adorić, Vera ; Ombla, Jelena ; Slišković, Ana ; Sorić, Izabela ; Valerjev, Pavle ; Vulić-Prtorić, AnitaSummary: Metafore u jeziku koristimo kako bi apstraktne pojmove opisali u terminima konkretnih, odnosno onih koje možemo iskusiti kroz različite osjetne sustave. Obzirom na to da su metafore univerzalne u različitim jezicima postavlja se pitanje govore li one nešto i o načinu na koji reprezentiramo pojmove korištenjem perceptivnih i motornih sustava. U metaforama često koristimo prostorne dimenzije, a za ovaj rad najvažnija je ona koja povezuje vertikalnu dimenziju i afekte (npr. kada se osjećamo loše kažemo da smo „potonuli“). Dosadašnja istraživanja pokazuju da prilikom procjene pojmova ljudi automatski pretpostavljaju kako su objekti koji se u prostoru nalaze gore pozitivni, dok su objekti koji se u prostoru nalaze dolje negativni (Meier i Robinson, 2004). Ovaj je nalaz u skladu s jezičnom metaforom da je dobro gore, a loše dolje. Istraživanja do sada nisu provjeravala kakve posljedice imaju dobivene razlike u brzini obrade pozitivnih i negativnih pojmova, ovisno o položaju na kojem su prikazani, na pamćenje. Moguće je postaviti dvije hipoteze: jedna koja govori da će pamćenje biti bolje za one pojmove za koje je bilo potrebno dulje vrijeme obrade jer smo mu posvetili više pažnje, ili suprotna koja proizlazi iz nalaza istraživanja o formiranju dojmova koje je pokazalo da se bolje pamte informacije o osobi ako su one prikazane u skladu s metaforom da se pozitivne informacije prikazuju gore, a negativne dolje u prostoru (Palma, Garrido, Semin, 2011). U ovom istraživanju ispitanicima su zadavane pozitivne i negativne riječi na dvije prostorne lokacije, gore i dolje, pri čemu je njihov zadatak bio procijeniti je li zadani pojam negativan ili pozitivan. Bilježeno je vrijeme potrebno za davanje procjene, kao i točnost odgovora. Ispitanicima je zatim zadan nenajavljeni zadatak slobodnog dosjećanja, a njihovi su odgovori kategorizirani u odnosu na njihovu valenciju i mjesto pojavljivanja u eksperimentalnom postupku. Rezultati su razmatrani su svjetlu dosadašnjih istraživanja metaforičke reprezentacije afekata.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Metafore u jeziku koristimo kako bi apstraktne pojmove opisali u terminima konkretnih, odnosno onih koje možemo iskusiti kroz različite osjetne sustave. Obzirom na to da su metafore univerzalne u različitim jezicima postavlja se pitanje govore li one nešto i o načinu na koji reprezentiramo pojmove korištenjem perceptivnih i motornih sustava. U metaforama često koristimo prostorne dimenzije, a za ovaj rad najvažnija je ona koja povezuje vertikalnu dimenziju i afekte (npr. kada se osjećamo loše kažemo da smo „potonuli“). Dosadašnja istraživanja pokazuju da prilikom procjene pojmova ljudi automatski pretpostavljaju kako su objekti koji se u prostoru nalaze gore pozitivni, dok su objekti koji se u prostoru nalaze dolje negativni (Meier i Robinson, 2004). Ovaj je nalaz u skladu s jezičnom metaforom da je dobro gore, a loše dolje. Istraživanja do sada nisu provjeravala kakve posljedice imaju dobivene razlike u brzini obrade pozitivnih i negativnih pojmova, ovisno o položaju na kojem su prikazani, na pamćenje. Moguće je postaviti dvije hipoteze: jedna koja govori da će pamćenje biti bolje za one pojmove za koje je bilo potrebno dulje vrijeme obrade jer smo mu posvetili više pažnje, ili suprotna koja proizlazi iz nalaza istraživanja o formiranju dojmova koje je pokazalo da se bolje pamte informacije o osobi ako su one prikazane u skladu s metaforom da se pozitivne informacije prikazuju gore, a negativne dolje u prostoru (Palma, Garrido, Semin, 2011). U ovom istraživanju ispitanicima su zadavane pozitivne i negativne riječi na dvije prostorne lokacije, gore i dolje, pri čemu je njihov zadatak bio procijeniti je li zadani pojam negativan ili pozitivan. Bilježeno je vrijeme potrebno za davanje procjene, kao i točnost odgovora. Ispitanicima je zatim zadan nenajavljeni zadatak slobodnog dosjećanja, a njihovi su odgovori kategorizirani u odnosu na njihovu valenciju i mjesto pojavljivanja u eksperimentalnom postupku. Rezultati su razmatrani su svjetlu dosadašnjih istraživanja metaforičke reprezentacije afekata.

Projekt MZOS 130-0000000-3295

Projekt MZOS 130-1301683-1417

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//