Normal view MARC view ISBD view

Adaptacija PANAS-X uz primjenu teorije odgovora na zadatke / Križanić, Valerija ; Knezović, Zvonimir.

By: Križanić, Valerija.
Contributor(s): Knezović, Zvonimir [aut].
Material type: materialTypeLabelArticleDescription: 199-199.Other title: Adaptation of PANAS-X applying item response theory [Naslov na engleskom:].Subject(s): 5.06 | pozitivni afekt, negativni afekt, PANAS-X, teorija odgovora na zadatke hrv | positive affect, negative affect, PANAS-X, item response theory engOnline resources: Elektronička verzija sažetka In: 19. Dani Ramira i Zorana Bujasa (22.-25.4.2009. ; Zagreb, Hrvatska) 19. Dani Ramira i Zorana Bujasa: Program i sažeci priopćenja str. 199-199Ljubotina, D., Kamenov, Ž., Mikac, U., Urch, D. (ur.).Summary: Široka upotreba skala PANAS–X (Watson, Tellegen i Clark, 1994) u području istraživanja afekta dovela je do prijevoda i adaptacije ovog instrumenta za primjenu na hrvatskom govornom području (Knezović i sur., 2004). Instrument je konstruiran u svrhu mjerenja dva faktora višeg reda (pozitivni i negativni afekt) te 11 faktora niže razine (skale negativnih afektivnih stanja: strah, neprijateljsko raspoloženje, krivnja, tuga ; skale pozitivnih afektivnih stanja: veselost, samouvjerenost, pažljivost ; te skale ostalih afektivnih stanja: sramežljivost, umor, mirnoća, iznenađenost). U dosadašnjem postupku adaptacije hrvatske verzije PANAS-X rezultati su pokazali da je na razini generalnih faktora pozitivnog i negativnog afekta faktorska struktura sukladna očekivanoj. Međutim, analiza rezultata na skalama specii čnih afektivnih stanja (faktorska struktura i razumijevanje čestica) ukazala je na potrebu za daljnjom prilagodbom instrumenta (Knezović i sur., 2007). Stoga je cilj ovog istraživanja: 1) povećati razumljivost čestica skala specii čnih afektivnih stanja PANAS-X, 2) provjeriti postoji li pristranost čestica s obzirom na dob i razinu obrazovanja, 3) provjeriti faktorsku strukturu ove verzije PANAS-X. Nakon korekcije prijevoda onih čestica koje su sudionici u prethodnim istraživanjima označili kao nejasne, prikupljeni su podaci o samoprocjeni trenutnog raspoloženja te razumijevanju čestica na uzorku sudionika (N=620) u rasponu dobi 18-60 godina. Na temelju proporcija točnih odgovora o značenju pojedine čestice provedena je analiza pristranosti čestica u kontekstu teorije odgovora na zadatke (eng. item response theory). Rezultati faktorske analize samoprocjena raspoloženja ukazuju na postojanje dva faktora višeg reda koji se mogu interpretirati kao pozitivni i negativni afekt. Na razini skala specii čnih afektivnih stanja, raspravlja se o korisnosti i poteškoćama primjene teorije odgovora na zadatke u odabiru čestica prilikom adaptacije instrumenta za samoprocjenu afektivnih doživljaja. Naznačene su teorijske implikacije i mogućnosti primjene ovog instrumenta.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Široka upotreba skala PANAS–X (Watson, Tellegen i Clark, 1994) u području istraživanja afekta dovela je do prijevoda i adaptacije ovog instrumenta za primjenu na hrvatskom govornom području (Knezović i sur., 2004). Instrument je konstruiran u svrhu mjerenja dva faktora višeg reda (pozitivni i negativni afekt) te 11 faktora niže razine (skale negativnih afektivnih stanja: strah, neprijateljsko raspoloženje, krivnja, tuga ; skale pozitivnih afektivnih stanja: veselost, samouvjerenost, pažljivost ; te skale ostalih afektivnih stanja: sramežljivost, umor, mirnoća, iznenađenost). U dosadašnjem postupku adaptacije hrvatske verzije PANAS-X rezultati su pokazali da je na razini generalnih faktora pozitivnog i negativnog afekta faktorska struktura sukladna očekivanoj. Međutim, analiza rezultata na skalama specii čnih afektivnih stanja (faktorska struktura i razumijevanje čestica) ukazala je na potrebu za daljnjom prilagodbom instrumenta (Knezović i sur., 2007). Stoga je cilj ovog istraživanja: 1) povećati razumljivost čestica skala specii čnih afektivnih stanja PANAS-X, 2) provjeriti postoji li pristranost čestica s obzirom na dob i razinu obrazovanja, 3) provjeriti faktorsku strukturu ove verzije PANAS-X. Nakon korekcije prijevoda onih čestica koje su sudionici u prethodnim istraživanjima označili kao nejasne, prikupljeni su podaci o samoprocjeni trenutnog raspoloženja te razumijevanju čestica na uzorku sudionika (N=620) u rasponu dobi 18-60 godina. Na temelju proporcija točnih odgovora o značenju pojedine čestice provedena je analiza pristranosti čestica u kontekstu teorije odgovora na zadatke (eng. item response theory). Rezultati faktorske analize samoprocjena raspoloženja ukazuju na postojanje dva faktora višeg reda koji se mogu interpretirati kao pozitivni i negativni afekt. Na razini skala specii čnih afektivnih stanja, raspravlja se o korisnosti i poteškoćama primjene teorije odgovora na zadatke u odabiru čestica prilikom adaptacije instrumenta za samoprocjenu afektivnih doživljaja. Naznačene su teorijske implikacije i mogućnosti primjene ovog instrumenta.

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha